Poljska vojska srušila je danas dronove koji su ušli u njen zračni prostor tijekom napada Rusije na Ukrajinu. Do sada je Poljska redovito podizala vlastite borbene zrakoplove i NATO-ove avione stacionirane na svom teritoriju tijekom ruskih zračnih napada na Ukrajinu, ali isključivo radi nadzora. Danas su po prvi put letjelice oborene u poljskom zračnom prostoru, a Poljaci su nanovo pokazali vojnu spremnost na kojoj rade godinama.
Izgradili su vojsku koja je trenutno na putu da postane najveća kopnena snaga EU-a. Do toga ih je dovela dugogodišnja panika vezana uz ruske planove. Kroz desetljeća, traumatični život pod ruskom čizmom poticao ih je da krenu drugim putem od prevladavajućeg uvjerenja ostatka Europe koja je smatrala da je konvencionalno ratovanje stvar prošlosti.
Već sad Poljska ima više tenkova i haubica od Njemačke i ide k tome da ima puno veću vojsku, s ciljem od 300.000 vojnika do 2035. godine. Trenutno imaju preko 200.000 aktivnih pripadnika. Planiraju povećati taj broj na 230.000 vojnika do kraja 2025.
Europski vojni stručnjaci već neko vrijeme tvrde da Rusija želi testirati reakciju NATO-a i sijati sumnju u njegovu spremnost na djelovanje, a savez trenutačno za zaštitu poljskog zračnog prostora koristi nizozemske F-35 lovce, njemačke Eurofightere i sustave protuzračne obrane Patriot.
Još prije rata u Ukrajini Poljska je s SAD-om dogovorila kupnju 32 američka borbena aviona F-35A. Oni su naručeni u siječnju 2020. za 4.6 milijardi dolara. Isporuke su planirane za razdoblje 2026. - 2030. Radi se o najnovijim borbenim avionima pete generacije.
Nije to samo nabava oružja
U apsolutnom iznosu, Poljska kupnja oružja u 2024. iznosila je 35,2 milijarde eura, uključujući ugovore za tenkove, helikoptere, sustave protuzračne obrane i zrakoplovstvo. Poljska ima 468 letjelica, od čega 59 borbenih zrakoplova, 612 tenkova te 45 brodova.
Poljske ambicije idu i iznad puke nabave naoružanja, oni žele biti lokalni centar za održavanje oružja kao što žele dobiti i njihovu proizvodnju. Tako primjerice južnokorejski tenkovi uključuju varijante K2PL proizvedenu u samoj Poljskoj kao dio programa industrijske suradnje. U poljskom društvu postoji slaganje oko potrebe za naoružavanjem i povećanjem Oružanih snaga.
Poljaci se pripremaju izdati 235.000 poziva za obvezne vojno-liječničke procjene, počevši od siječnja sljedeće godine. Cilj ovoga je procijeniti fizičku i mentalnu spremnost građana za potencijalnu vojnu službu. Prema poljskom listu Wyborcza, pozivi će uključivati ne samo muškarce tipične dobi za novačenje, već i žene i osobe starije od 50 godina, kao dio šireg pregleda obrambene spremnosti nacije.
Nakon što se jave okružnoj liječničkoj komisiji, te će osobe proći liječnički pregled i razgovor s vojnim predstavnikom, piše Večernji list.
Od prošle godine poljska vlada nudi tjedne tečajeve obuke na Vojnoj akademiji Kopnenih snaga. Program, otvoren za sve građane u dobi od 18 do 60 godina, nudi osnovnu vojnu obuku što podrazumijeva gađanje, čitanje karata i taktičke vještine, uz jednokratnu isplatu od 6000 zlota.
Međutim, sudjelovanje je ipak bilo tek ograničeno: ankete pokazuju da 54% Poljaka ne planira sudjelovati, dok je samo 35% spremno volontirati. Bez obzira na to, ovakvi potezi poljske administracije jasno signaliziraju ambiciju. Poljska želi postati vojno najmoćnija europska članica NATO-a.
Na rast ruskih apetita Varšava je zapadne države počela upozoravati još 2008. kada je Moskva izvela invaziju na Gruziju. Tadašnji predsjednik Lech Kaczyński otputovao je u Tbilisi u pratnji čelnika Ukrajine, Litve i Latvije te odaslao jasnu poruku zapadnim državama: "Danas Gruzija, sutra Ukrajina, prekosutra baltičke države, a nakon toga, možda, doći će red i na moju državu, Poljsku".
Većina zapadnih država tada je smatrala da Kaczyński pretjeruje te da se njegov strah temelji na prevladanom razmišljanju zaostalom iz hladnog rata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....