Svatko zna kakvo je trenutno stanje u Americi, ICE, američka Imigracijska i carinska služba, stalno se stavlja pod pitanje, na ulicama se prosvjeduje, ljudi optužuju službu za velike napetosti diljem Amerike. Agresija i načini na koje provode svoje akcije i uhićenja postali su njihov "zaštitni znak".
Američka Imigracijska i carinska služba osnovana je 2002. godine nakon terorističkih napada 11. rujna. Njihovi su zadaci provođenje kaznenih istraga, primjena imigracijskih zakona, očuvanje nacionalne sigurnosti i zaštita javne sigurnosti.
Prema memorandumu DHS-a iz 2023. godine, federalni službenici "smiju koristiti smrtonosnu silu samo kada je to nužno" i kad imaju "razumno uvjerenje da subjekt takve sile predstavlja neposrednu prijetnju smrću ili teškom tjelesnom ozljedom" njima ili drugoj osobi.
Životi čak 32 ljudi koji su bili u pritvoru američke Imigracijske i carinske službe završili su kobno, a broj se izjednačio s prethodnim rekordom iz 2004. godine.
Mnogo je i tužnih priča, pogotovo roditelja koji se odvajaju od djece, ljudi koji se izgube u sustavu i slično.
Dvoje djece, Jose (15) i Nain (13) Maldonado-Zavala, posljednji su put vidjeli svoju majku 4. rujna prošle godine. Dječaci su otišli u školu, a njihova majka, Hilda Gloria Yanez-Zavala, otišla je na posao u tvornicu.
Nekoliko sati kasnije imigracijski agenti upali su u tvornicu. Majka, njihova sestra i još 55 radnika bili su pritvoreni. Prema navodima pritvorenika i odvjetnika, neki su deportirani za manje od 36 sati, bez pristupa pravnoj pomoći ili odgovarajućih saslušanja. Mnogi su se u tjednima nakon toga sami deportirali jer nisu mogli plaćati odvjetnike niti slati novac obiteljima.
Nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, Hilda je odlučila sama se deportirati u Salvador. Ona i njezini sinovi imali su pokrenut postupak za azil te je, prema sudskim zapisima, imala zakonsko pravo raditi. No bez posla više nije imala novca za plaćanje odvjetnika koji je vodio njihov slučaj, a bez pravne pomoći njihove ionako male šanse gotovo su nestale.
Trebaju li ostati u SAD-u ili se vratiti kući?
Stariji sin želio je ostati u Americi, a mlađi je htio otići kod majke, bojao se da bi i njega mogla privesti Imigracijska služba te da bi mogao nestati u sustavu.
Majka ih je prije tri godine dovela iz Salvadora kako bi im omogućila bolji život. Na granici su se prijavili vlastima i zatražili azil, kako zakon nalaže. Njihova je prijava prihvaćena i pušteni su. Preselili su se u Fulton, gdje su živjeli u stanu dalje rodbine.
Redovito su s majkom odlazili na imigracijske termine. U međuvremenu su išli u školu, učili engleski i pokušavali se uklopiti.
Nakon njezina privođenja sve se promijenilo
Djeca su tada ostala bez zakonskog skrbnika. Osoba koja ih je privremeno nadzirala imala je vlastite imigracijske probleme i nije mogla preuzeti tu ulogu. U trenutku racije dokumenti koji bi omogućili drugoj osobi da postane njihov skrbnik još nisu bili riješeni.
Ovaj tjedan, nakon punih pet mjeseci, vratili su se u Salvador, svojoj majci.
Izvršna direktorica Workers Centera of CNY kaže da je pritisak na radnike da se sami deportiraju ogroman, ponajviše zbog duljine pritvora. Sadašnji i bivši pritvorenici opisali su uvjete kao prenapučene do te mjere da nema mjesta za spavanje, prenosi syracuse.com.
Hilda je imala aktivan postupak za azil zajedno sa svoja dva sina, a ročište je bilo zakazano za kraj listopada prošle godine, ali odlučila je otići jer nije imala dovoljno novca za odvjetnika. U imigracijskom sustavu, za razliku od kaznenog, ne postoji pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....