Središnje zapovjedništvo Sjedinjenih Američkih Država (Centcom) izdalo je zahtjev za da se hipersonični projektili Dark Eagle usmjere prema Iranu.
Ako odluka bude odobrena, to bi bila prva borbena uporaba američkog hipersoničnog oružja u povijesti, piše Telegraph.
Svaki takav projektil košta oko 15 milijuna dolara, leti brzinom pet puta većom od brzine zvuka i može pogoditi ciljeve udaljene do 2.775 km, piše Jutarnji list.
Fotografije projektila možete pogledati OVDJE.
Ovo dalekometno oružje, koje se još uvijek službeno vodi kao projekt u razvoju, moglo bi gađati iranske lansere projektila premještene izvan dosega postojećih američkih sustava. Razvoj Dark Eaglea je obavijen velom tajne, no pretpostavlja se da projektil može dosegnuti visine gornjih slojeva atmosfere i manevrirati kako bi izbjegao protuzračnu obranu. Još nije proglašen potpuno operativnim, a odluka o njegovoj ranoj uporabi zasad nije donesena.
Daljnji udari?
Istodobno, riječ je o još jednom signalu da Sjedinjene Američke Države razmatraju daljnje udare na Islamsku Republiku Iran.
Na predsjednika Donalda Trumpa vrši se sve veći pritisak da ili razriješi zastoj u pregovorima ili zada odlučujući udarac kojim bi se okončao skupi dvomjesečni sukob. Pentagon paralelno razrađuje planove za veće borbene operacije protiv Irana kako bi oslabio njegove kontrole nad Hormuškim tjesnacem i vratio ga za pregovarački stol.
Trump bi u četvrtak trebao primiti izvješće od Brada Coopera, čelnika Centcoma, s opcijama za ‘kratke i snažne‘ udare na ključnu infrastrukturu režima.
Rusija i Kina već imaju vlastite hipersonične projektile, ali nijedan, prema dostupnim podacima, nema kombinaciju brzine i dometa Dark Eaglea. Ruski Kh-47M2 Kinžal ušao je u uporabu 2019., a kineski DF-17 godinu kasnije, što je SAD stavilo u poziciju da kaska za konkurencijom.
Najnapredniji američki projektil trenutno u uporabi, Precision Strike Missile, već je raspoređen protiv Irana, ali ima domet oko 500 km, što znači da bi Dark Eagle značajno povećao američki doseg unutar iranskog teritorija.
Ipak, razvoj hipersoničnog oružja već godinama kasni zbog tehničkih izazova postizanja brzina iznad Macha 5, problema u opskrbnim lancima i neuspjelih testiranja. Nije jasno je li američka vojska uopće spremna za njegovo raspoređivanje pa neki smatraju kako je zahtjev Centcoma tek pokušaj vršenja pritiska na Teheran.
Unatoč svim američkim i izraelskim napadima od početka rata 28. veljače, Teheran je zadržao određen broj projektila i mobilnih lansera, koji su navodno skriveni duboko u planinskim područjima, osobito na sjeveru zemlje.
Krhko primirje traje već tri tjedna, ali je sve klimavije zbog odbijanja Irana da ponovno otvori Hormuški tjesnac te američke blokade iranskog uvoza i izvoza. U Washingtonu se nadaju da će novi napadi natjerati Teheran na fleksibilnost u vezi s ukidanjem nuklearnog programa – jedne od glavnih prepreka mirovnom sporazumu, piše Jutarnji list.
Jedna od opcija o kojoj se razgovara jest i preuzimanje dijela tjesnaca kako bi se omogućio prolaz trgovačkih brodova, što bi moglo uključivati i kopnene snage.
Rat s Iranom, doveo je do pada Trumpove popularnosti u SAD-u na rekordno niske razine, uzdrmao je tržišta i povećao cijene nafte i plina. Promet kroz Hormuški tjesnac – ključnu rutu za oko petinu svjetske trgovine naftom i ukapljenim plinom – gotovo je stao.
Novi proračun
Cijena nafte Brent u četvrtak je premašila 125 dolara, dok se prije početka rata prodavala za oko 70 dolara po barelu.
SAD istodobno poziva druge zemlje da se pridruže novoj međunarodnoj koaliciji koja bi omogućila sigurnu plovidbu ovom ključnom energetskom rutom. Predložena inicijativa, nazvana ‘maritime freedom construct‘ (‘inicijativa za slobodu plovidbe‘), uključivala bi razmjenu informacija, diplomatsku koordinaciju i provedbu sankcija.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska predvode planove za multinacionalnu misiju ponovnog otvaranja tjesnaca, ali tek nakon završetka borbi.
Trump je kritizirao saveznike iz NATO-a jer nisu poslali ratne brodove, nazvavši savez ‘beskorisnim‘ i ‘papirnatim tigrom‘. Zajedno s ministrom obrane Peteom Hegsethom ismijavao je europske napore koji su još u fazi planiranja.
Hegseth je pred Kongresom zatražio odobrenje za vojni proračun od 1,5 bilijuna dolara, dok Pentagon procjenjuje da je sukob dosad koštao najmanje 25 milijardi. Moguće je da se radi o i znatno većem iznosu.
U međuvremenu, najveći svjetski nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, uskoro napušta Bliski istok zbog održavanja, nakon rekordnih 10 mjeseci na moru. Time će američka vojna prisutnost u regiji biti oslabljena upravo u trenutku kada se razmatraju novi napadi.
U regiji ostaju još dva nosača – USS George H. W. Bush i USS Abraham Lincoln – koji sudjeluju u provedbi američke blokade iranskih luka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....