Svijet odavno nije vidio toliko gladi kao u zadnje vrijeme. Globalno izvješće o prehrambenim krizama, čije je najnovije izdanje objavljeno sredinom svibnja, govori o alarmantnoj situaciji u svjetskim trbusima, gotovo neviđenoj od razdoblja netom poslije Drugog svjetskog rata.
Stanje je drastično pogoršano u odnosu na ranije godine kao rezultat oružanih sukoba, klimatskih promjena i ekonomskih kriza izazvanih postupcima moćnika. Kao i činjenice da je šačica nezasitnih svjetskih krezova sve bogatija. Izvješće koje je izradila Mreža za hranu koju čine brojne članice, uključujući Europsku uniju i Organizaciju Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, jasno upozorava da gotovo 300 milijuna ljudi – što je ekvivalent za oko 90 posto stanovništva Sjedinjenih Država – danas pati od sve češćih kriza i akutne nesigurnosti u opskrbi hranom.
Povrh toga, u 2024. godini detektiran je dosad najveći broj ljudi u "katastrofalnim" situacijama po pitanju gladi, što je eufemizam za stanje na rubu umiranja. Oko dva milijuna duša, koje su uglavnom koncentrirane u vojno opsjednutoj Gazi, Sudanu i Južnom Sudanu, žive pod "najgorom mogućom razinom sigurnosti hrane". Kad situacija dođe do ove točke na skali Integrirane klasifikacije pristupa namirnicama, to znači da je ugroženom stanovništvu potrebna hitna i neposredna pomoć. I to u obliku podjele žurnih obroka. No, u dušama gospodara svijeta je, čini se, zadominirala potpuna ravnodušnost: ratni zločinac na čelu Izraela masovnu glad palestinske djece i civila hladno koristi kao oružje: legitimirao je izgladnjivanje kao ratno sredstvo istrebljenja jednako kao što su to davno u koncentracijskim logorima nacisti činili njegovu narodu. Njegov prijatelj Donald Trump, s druge strane, u tom istom dijelu svijeta posjećuje isključivo bogate šeike i s njima dogovara nove predsjedničke avione i gradnju svojih poslovnih tornjeva: agonija masovne gladi ga ne dotiče, baš kao ni vapaji žrtava ruske agresije u Ukrajini.
Rein Paulsen, direktor ureda za hitne slučajeve i otpornost FAO-a, boji se onoga što nas čeka do kraja 2025. godine. "Jedna od naših najvećih briga kroz UN je sposobnost da odgovorimo budućim potrebama za intervencijama. Vjerojatno ćemo i u toj sferi vidjeti značajan pad – čak između 11 i 45 posto", upozorava. Potrebe su sve veće, a kapaciteti sve manji.
Globalno izvješće o prehrambenim krizama objavljuje se od 2016. godine i prati uglavnom zemlje visokog rizika za masovnu glad. Podaci iz 2024. pokazuju da se 13,7 milijuna ljudi više suočava s visokom razinom nesigurnosti opskrbe hranom u usporedbi s 2023. godinom. Od 34 zemlje koje su praćene 2023. godine, 19 ih je u puno goroj situaciji. Najgori slučaj je s Namibijom, Čadom, Zimbabveom, Sudanom i Pakistanom.
U 20 analiziranih zemalja i regija – Libanonu, Mjanmaru, Nigeriji, Gazi i Sudanu, primarni uzrok nesigurnosti opskrbe hranom je ratni sukob i nasilje. U 18 zemalja to su bili sve ekstremniji klimatski uvjeti: sve veće i dulje suše uzimaju danak u usjevima. A u još 15 država, među kojima su Jemen, Afganistan, Sirija i Južni Sudan, ekonomska situacija je najvažniji faktor gladi i bijede.
U srpnju prošle godine, i to treći put u povijesti, potvrđeno je da jedna zemlja – Sudan – doživljava doslovnu glad kao humanitarnu katastrofu, oznaku koju može dati samo Odbor za pregled gladi Međunarodnog komesarijata za glad (IPC). To je ujedno bila i godina u kojoj je najveći broj ljudi pao u najgoru fazu IPC ljestvice koja se sastoji od pet razina nesigurnosti hrane: opća sigurnost hrane, umjerena/granična nesigurnost hrane, akutna kriza hrane i egzistencije, humanitarna kriza i glad/humanitarna katastrofa. Broj ljudi u fazi gladi kao katastrofe, udvostručio se u odnosu na ukupan broj iz 2023. godine, na gotovo dva milijuna. Čak 95 posto tih živih bića, naše braće po vrsti, a čiji su cjelodnevni napori svedeni samo na to kako pronaći nešto jestivo nalazi se u Pojasu Gaze i u Sudanu. Od ekstremne nestašice hrane pate i ljudi u Južnom Sudanu, Haitiju i u Maliju na zapadu Afrike.
Još je prošle godine Odbor za nadzor gladi u svijetu predvidio kako klasifikacija gladi neizbježno slijedi u Gazi, koju je od listopada 2023. izraelska invazija opustošila i učinila nemogućim mjestom za život. Od lipnja 2024. u Gazi je bio moguć dolazak povećanih zaliha humanitarne pomoći, što je donekle odgodilo najgori scenarij. No, stručnjaci osjećaju da najgore tek dolazi u tekućoj godini. Izvješće upozorava da blokada Gaze koja je na snazi od prekida vatre danomice pogoršava situaciju.
"Čak i prema optimističnom scenariju dvoznamenkastog rasta i značajne strane pomoći, predviđa se da će oporavak sredstava za život u Gazi trajati desetljećima da bi se donekle vratio na razinu prije listopada 2023.", navodi se u izvješću o regiji. Kratkoročno je situacija još znatno gora: podtajnik UN-a za humanitarna pitanja Tom Fletcher upozorio je jučer da će oko 14 tisuća djece umrijeti u Gazi u sljedećih 48 sati ako humanitarna pomoć i hrana za bebe hitno ne dođe do njih. Nejaki su na samom rubu izdržljivosti.
Izvješće FAO-a također upozorava i da će intenziviranje oružanih sukoba i nesigurnosti u Demokratskoj Republici Kongo, Haitiju, Sudanu i Južnom Sudanu uskoro dodatno otežati pristup hrani. Predviđa se da će se ekonomske krize ponovno pojaviti kao primarni uzrok nesigurnosti hrane, pogoršane neizvjesnom globalnom situacijom.
"Više carine i slabljenje američkog dolara mogu potaknuti porast globalnih cijena roba i poremetiti lance opskrbe s potencijalnim utjecajem na dostupnost i priuštivost hrane", stoji u stručnim prognozama. Istodobno, globalno zatopljenje pogoršat će dodatno postojeće razine suše u Etiopiji, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Pakistanu, što će progresivno oštetiti usjeve.
Iako svjetske potrebe za hranom posvuda kvasaju, unaprijed je jasno da će 2025. biti manje sredstava za nju nego 2024. godine. Rezovi u humanitarnim programima i projektima međunarodne suradnje koje je odmah po preuzimanju vlasti napravila Trumpova administracija uzet će siguran danak u ljudskim životima na globalnom jugu. Između 2016. i 2024. polovica humanitarnog financiranja svjetskih manjkova hrane dolazila je iz Sjedinjenih Država. Izvješće UN-a upozorava da su nagli rezovi početkom ove godine već doveli do zatvaranja i prekida humanitarnih operacija u zemljama poput Afganistana, Demokratske Republike Kongo, Haitija, Južnog Sudana, Sudana i Jemena. Rezanje poticaja za poljoprivredu u kritičnim zonama ima ciklični učinak, jer se oko 80 posto ljudi koje muči akutna nesigurnost u prehrani nalazi u ruralnim i poljoprivrednim područjima. A trenutno samo 3 globalne intervencije u sigurnost hrane idu na hitne poljoprivredne projekte, isporuku sjemena ili poljoprivrednih alata ruralnim područjima. Pomaganje hitnih poljoprivrednih projekata u gladnim je dijelovima svijeta, osim toga, vrlo isplativo, jer su četiri puta jeftiniji i puno učinkovitiji u smislu rezultata: ne hrane gladne doniranom "ribom", nego im doniraju "mreže i udice". No, rezovi koje je Trump napravio u ovoj sferi nisu napravili samo štetu po prehrambene projekte na terenu, nego će znatno otežati i vjerodostojne analize, poput prikupljanja podataka o sigurnosti hrane i nutritivnom statusu. Drugim riječima: ne samo da neće biti dovoljno novca za ublažavanje gladi, nego se neće moći pouzdano ni pratiti gdje se nalaze prazni želuci i tanjuri.
Jedno od najšokantnijih otkrića iz Globalnog izvješća o prehrambenim krizama jest da je prvi put identificirano 26 regija koje pate od akutne pothranjenosti kod djece mlađe od pet godina. UNICEF upozorava da 37,7 milijuna djece pati od akutne pothranjenosti u Maliju, Pakistanu, Sudanu i Jemenu, među ostalim zemljama. Problem je, navodi se u izvješću, što su 2024. godine uzroci poput oružanog sukoba, prisilnog raseljavanja i prirodnih katastrofa utjecali na dolazak pomoći namijenjene ublažavanju prehrambenih kriza. Ni prošle godine nije bilo dovoljno sredstava za humanitarnu pomoć. U 2024. godini, raspoloživi novac pokrivao je samo 51 posto svih prehrambenih potreba.
Sve koji misle da glad u Africi nije njihov problem, nego se događa negdje tamo daleko, valja podsjetiti da će gladne mase sigurno u skoru masovnu potragu za zalogajem ako ga ne nađu kod kuće. Zadnji veliki migrantski val prema našim prostorima, otprije desetak godina, bio je uglavnom potaknut ratom i nasiljem u Siriji, Libiji i Afganistanu. I takav nas je zapljusnuo mimo svih očekivanja, i dočekao nas prilično nespremne. Zamislite sad scenarij u kojemu sutra deseci milijuna gladnih kreću prema Europi za koricom kruha. Ima li ikakve šanse da ih zaustave schengenske granice i Božinovićeve policijske patrole?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....