Njemačka je postigla dogovor o ponovnom sklapanju velike koalicije između demokršćana i socijaldemokrata. Šef Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz i vjerojatno budući kancelar rekao je prilikom predstavljanja sporazuma buduće vlade u Berlinu kako je dogovor o uspostavi vlasti snažan signal za Njemačku, ali i za Europsku uniju.
"Njemačka dobiva učinkovitu i snažnu vladu, ali to je poruka i našim europskim partnerima. Europa se može pouzdati u Njemačku", rekao je Merz. On bi formalno trebao postati novi kancelar nakon prisege početkom svibnja.
Merz će kao 69-godišnjak biti najstariji njemački šef vlade još od Konrada Adenauera, prvoga kancelara Savezne Republike Njemačke koji je na dužnost stupio 1949. u dobi od 73 godine. Njegov savez CDU/CSU pobijedio je na izborima u veljači s 28,5 posto glasova. Obećao je u suradnji sa socijaldemokratima lijevog centra oživjeti ne samo njemačko, nego i europsko gospodarstvo, i to usprkos američkom trgovinskom ratu koji je nedavno pokrenuo Donald Trump, a koji je u EU-u najviše usmjeren protiv njemačke autoindustrije.
Pred Merzom je teška zadaća, pogotovo jer mu je popularnost i u matičnoj zemlji trenutno vrlo niska nakon zaokreta oko javnog duga. Nakon svoje izborne pobjede natjerao je, naime, Bundestag da otvori put za dosad neviđeno državno zaduživanje od gotovo jednog bilijuna eura, omekšavši tradicionalno stroga njemačka pravila o dugu. Ovaj ga je manevar izložio čak i brojnim unutarstranačkim kritikama, a ne samo optužbama krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) koja ga proziva da je bezumno popustio SPD-u. Time se Merzov blok CDU/CSU u samo dva mjeseca nakon izbora izjednačio s AfD-om u anketama: obje stranke trenutno imaju oko 24 posto potpore.
U usporedbi s bivšom demokršćanskom kancelarkom Angelom Merkel, Merza se i prije zadnjih poteza smatralo posve drugačijim kadrom i čovjekom sklonim raznim političkim rizicima. Samo par tjedana prije izbora pokušao je, primjerice, uz pomoć AfD-a donijeti u Bundestagu stroži zakon o imigraciji, čime se izvrgnuo prozivkama za suradnju s krajnjom desnicom. Podrijetlom je iz Sauerlanda, planinske regije u zapadnoj Njemačkoj u kojoj i danas živi, a po zanimanju je pravnik. Više od 20 godina bio je partner u međunarodnom odvjetničkom društvu. U demokršćanskim redovima je već desetljećima, te je već 1989. bio zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu.
Za šefa stranke izabran je prije tri godine iz trećeg pokušaja, a tamo gotovo od samih početaka ima imidž priličnog ekonomskog liberala. S druge, svjetonazorske, strane se u više navrata osramotio kao natražnjak i prilična "konzerva": 1990-ih je glasovao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv istraživanja genetskih dijagnoza prije implantacije. Također je prilično neslavno glasao i protiv kriminalizacije silovanja u braku 1997. godine, zbog čega su ga sadašnji koalicijski partneri iz SPD-a prilično često napadali u izbornim kampanjama, pa i ovoj posljednjoj. Glavni tajnik socijaldemokrata nazivao ga je zbog svjetonazorskog reakcionarstva o pobačaju i ženama prije samo dva mjeseca čak i "mini Trumpom", a sad su se našli rame uz rame na zajedničkoj fronti trgovinskog rata s tim istim Trumpom. Bit će to višestruko zanimljiva bitka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....