Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u opsežnom je intervjuu za mađarski YouTube kanal Partizán iznijela kontroverznu tezu, ustvrdivši da je pandemija koronavirusa odigrala ključnu ulogu u izbijanju rata u Ukrajini. Prema njezinim riječima, Vladimir Putin više se nije htio osobno sastajati zbog straha od zaraze, što je onemogućilo pregovore i postizanje kompromisa.
"Ako se ne možeš sastati i pogledati u oči, ne možeš niti pronaći nove kompromise", rekla je Merkel, dodajući da videokonferencije nisu bile dovoljne te da je pandemija bila "glavni razlog" za rat, prenosi Jutarnji list.
Merkel je također otkrila da je 2021. predložila uspostavu novog diplomatskog formata unutar EU-a radi izravnih razgovora s Rusijom, no Poljska i baltičke države to su odbile. "Neki to nisu podržali. To su prije svega bile baltičke države, ali i Poljska je bila protiv. Bojali su se da ne postoji zajednička politika prema Rusiji", izjavila je, dodavši da je upravo taj neuspjeh bio svojevrsna prekretnica: "Nakon što to nije zaživjelo, ja sam napustila dužnost, a zatim je počela Putinova agresija".
Kremlj sustavno koristi dezinformacije i podjele unutar Zapada kako bi oslabio potporu Ukrajini, a riječi bivše njemačke kancelarke, koje impliciraju krivnju baltičkih država i Poljske za propast diplomacije s Moskvom, savršeno se uklapaju u taj narativ. Umjesto da se fokus zadrži na agresoru, pozornost se preusmjerava na međusobne optužbe među saveznicima, što potkopava volju za daljnju pomoć Kijevu. Izjava Angele Merkel otkriva ono što mnogi analitičari smatraju ključnim paradoksom europske vanjske politike: stalno ponavljanje poziva na "jedinstvo", uz istodobnu nesposobnost da se postigne dogovor o temeljnim pitanjima sigurnosti i odnosa prema Rusiji. Takve su izjave posebno opasne u trenutku kada Rusija vodi hibridni rat protiv europskih zemalja, testirajući njihovo jedinstvo i spremnost na pomoć Ukrajini sve češćim upadima dronova i zrakoplova u njihov zračni prostor.
Merkel je u intervjuu ponovno branila Minske sporazume iz 2014. i 2015., koje je ispregovarala s Francuskom, Ukrajinom i Rusijom. Tvrdi da se tim sporazumima Ukrajini "pružila prilika" za mir i jačanje državnosti. Ipak, priznala je da je već u ljeto 2021. osjetila da "Putin više ne shvaća Minski sporazum ozbiljno".
Ovom izjavom bivša kancelarka pokušava reinterpretirati vlastitu ulogu: dok su mnogi njezinu dugogodišnju politiku dijaloga s Moskvom ocjenjivali kao popustljivu, ona je sada predstavlja kao racionalnu i odgovornu strategiju održavanja komunikacijskih kanala, nešto što je, kako implicira, u današnjem kontekstu potpuno nestalo. Time pokušava prebaciti odgovornost na druge s optužbi da je upravo njezina politika prema Moskvi, vođena ekonomskim interesima i logikom dijaloga, ohrabrila Putina.
No, vrijedi podsjetiti: i sama je Merkel 2022. za Die Zeit priznala da Minski sporazum "nije bio zamišljen kao trajno rješenje", nego kao način da Ukrajina dobije na vremenu i naoruža se. Time je potvrdila ono što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslije nazvao "trivijalnom obmanom Zapada".
Reakcije na izjave Angele Merkel u srednjoj i istočnoj Europi bile su, očekivano, oštre. Poljski zastupnik stranke PiS Paweł Jabłoński poručio je da bi Merkel "trebala biti proglašena personom non grata u Poljskoj", nazvavši je "najproruskijom političarkom u povijesti Europske unije".
"Reći da je to skandal - to je blago rečeno. Rusija nikada nije imala toliko koristi od ijedne vlade kao pod vodstvom Angele Merkel", napisao je Jabłoński na mreži X, podsjećajući na to da je Njemačka u njezino vrijeme ojačala energetsku ovisnost o Rusiji kroz plinovode Sjeverni tok 1 i 2. "Čak je nadmašila Schrödera (a Putin je dobio povoljniji ugovor - jer ona nije niti tražila posao u Gazpromu ili Rosneftu)", naveo je Jabłoński.
U istom intervjuu Merkel se osvrnula i na svoj odnos s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, kojeg je opisala kao tvrdog, ali racionalnog sugovornika. "Često smo vodili duge rasprave, ali smo uvijek postizali kompromise", rekla je. Na pitanje voditelja Mártona Gulyása je li joj Orbán rekao da vjeruje da Putin ne bi napao Ukrajinu da je ona tada bila na čelu Njemačke, odgovorila je: "Kada razgovaramo, to je uvijek povjerljivo, stoga to neću otkriti".
Na optužbe da je Orbán Putinov trojanski konj u Europskoj uniji, Merkel je bila jasna: "To su gluposti. Na takvo što ne bismo nasjeli. Smatram to apsurdnim", prenosi Magyar Nemzet.
Angela Merkel boravila je u Budimpešti u povodu predstavljanja svojih memoara "Sloboda", koji su prevedeni na mađarski jezik, te se usput sastala i s Orbánom. Nakon toga je dala intervju za Partizán, jedan od najutjecajnijih oporbenih kanala u Mađarskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....