"Ne ratu", ponovio je u srijedu ujutro španjolski premijer Pedro Sánchez. Oštro je odbacio napad na Iran i pozvao Europu da uči na greškama iz prošlosti, da se drži zajedno i da poštuje međunarodno pravo. Njegove riječi u oštrom su kontrastu s izjavama drugih europskih lidera, analizira britanski Guardian. Pozvao je partnere da dosljedno podržavaju iste vrijednosti za koje se zalažu u Ukrajini, Gazi, Venezueli i Grenlandu. "Pitanje nije podržavamo li ajatolahe ili ne. Nitko to ne radi. Umjesto toga, pitanje je stojimo li na strani međunarodnog prava i na strani mira", rekao je Sánchez.
Stav Španjolske jasan je i dosljedan, isti prema ratu u Iranu, Ukrajini i Gazi. Protivimo se "slomu međunarodnog prava koje nas sve štiti" i stavu da svijet svoje probleme može riješiti samo sukobima i bombama, istaknuo je. Socijalist Sánchez napad na Iran uspoređuje s invazijom na Irak 2003. - također bez odobrenja UN-a i uz objašnjenje da Irak ima oružje za masovno uništenje, što se ispostavilo netočnim. Rat u Iraku doveo je do porasta terora i migracija te učinio svijet manje sigurnim - a ni rat u Iranu neće donijeti stabilnost, nego će poremetiti trgovinu i potaknuti rast cijena energije, piše Jutarnji list.
Španjolska će kao članica EU i NATO-a zahtijevati prekid neprijateljstava i povratak pregovorima. "Moramo zahtijevati čvrstu odluku SAD-a, Izraela i Irana da se sukob zaustavi prije nego što bude prekasno", poručuje španjolski premijer.
"Nećemo biti sudionici u onome što je loše za svijet i što je suprotno našim vrijednostima i interesima samo iz straha od nečije odmazde”, poručio je. To je odgovor na Trumpovu prijetnju da će prekinuti svu trgovinu sa Španjolskom, ali i poruka ostalim čelnicima EU, piše Guardian. Rat je nazvao igranjem ruskog ruleta sa sudbinom milijuna. Nitko ne može predvidjeti tijek iranskog rata, ali jasno je da iz njega neće proizaći pravedniji međunarodni poredak niti će donijeti veće plaće, bolje javne službe ili zdraviji okoliš, ističe Sánchez. "Apsolutno je neprihvatljivo da lideri koji nisu sposobni ispuniti svoju dužnost koriste rat kao dimnu zavjesu kako bi sakrili svoj neuspjeh i pritom napunili džepove odabranih - uvijek istih, jedinih koji profitiraju."
Dva lica Friedricha Merza
Španjolski premijer izjavom u srijedu ujutro odgovorio je na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će prekinuti svu trgovinu sa Španjolskom zbog toga što je Madrid odbio odobriti SAD-u da se za napade na Iran koristi dvjema zajedničkim vojnim bazama na španjolskom teritoriju. Iz Europske komisije odgovorili su da je vanjska trgovina u nadležnosti EU, a ne zemalja članica, i dogovara se na razini EK. Nemoguće je da SAD nametne sankcije samo jednoj članici EU. Bivša španjolska vicepremijerka Teresa Ribera, sada šefica zelene tranzicije EU, usporedila je Trumpovu prijetnju s njegovim izjavama o preuzimanju Grenlanda. "Uslijedila je trenutna reakcija naših partnera iz EU, Europske komisije i tržišta. Mislim da su nestabilnost i napetost koje stvara ovaj način govora - bilo da se radi o Starmeru, Macronu ili Pedru Sánchezu - duboko remetilački, ne samo za društva, za mir i za suradnju nego i za gospodarstvo. I imaju neposredne posljedice za ukupnu gospodarsku aktivnost”, upozorila je.
"Španjolska ne trpi ucjene ili predavanja agresorske zemlje. Mi smo zemlja mira. Ako SAD želi saveznika, neka počne poštovati naš suverenitet i međunarodno pravo”, bila je oštra vicepremijerka Yolanda Díaz.
Trump je prijetio Španjolskoj u utorak na sastanku s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom u Bijeloj kući. Merz se prvo pridružio Trumpu u kritikama Španjolske, rekavši da pokušavaju uvjeriti Madrid da podigne izdvajanje za vojsku na 3 ili 3,5 posto. Nakon što je napustio Bijelu kuću, promijenio je ton: "Rekao sam da je Španjolska članica EU i da o carinama sa SAD-om pregovaramo samo zajedno ili nikako."
Trump je tijekom sastanka s Merzom u utorak ponovno oštro kritizirao i Veliku Britaniju, jer je odbila pridružiti se napadima na Iran. Britanski premijer Keir Starmer u ponedjeljak je oponirao Trumpu, tvrdeći da ne vjeruje u "promjenu režima s neba". Starmer je prvo odbio dopustiti SAD-u da se koristi britanskim bazama, a potom je odobrio korištenje dviju baza "za obranu”, odnosno za napade na iranska vojna skladišta i lansere. "Očito nemamo posla s Winstonom Churchillom", odgovorio mu je Trump. Za Britance svaka vojna akcija na Bliskom istoku politički je jako osjetljiva nakon što se podrška bivšeg premijera Tonyja Blaira američkoj invaziji na Irak 2003. pretvorila u katastrofu. Starmer je odobrio korištenje baze u Gloucestershireu u zapadnoj Engleskoj i britansko-američke baze na otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu.
najveća briga europskih čelnika, ne razljutiti Trumpa
Merz je podržao napad na Iran. "Podržavamo SAD i Izrael da se riješe ovog užasnog terorističkog režima. Ovo nije važno samo za Amerikance. Ovo je izuzetno važno za Europu”, rekao je kancelar. Kancelarova strategija da nikad ne proturječi američkom predsjedniku pred kamerama djeluje ponižavajuće, ali Merz vjeruje da Trumpa može nagovoriti oko Ukrajine i trgovine. Slika lidera najmoćnije europske sile kako servilno sjedi pored Trumpa dok ovaj napada druge europske lidere izazvala je nezadovoljstvo u Njemačkoj i ostavila gorak okus u europskim metropolama, piše Politico, no to je očito dio Merzove strategije. To također pokazuje relativnu nemoć njemačkog vođe čiji glavni vanjskopolitički ciljevi - od odvraćanja ruske agresije do jačanja njemačkog gospodarstva vođenog izvozom - uvelike ovise o često ponižavajućem balansiranju u odnosima s nepredvidljivim Trumpom. S druge strane, BBC ističe da je europskim čelnicima generalno najveća briga da ne razljute Trumpa, čija im je podrška bitna za Ukrajinu. Neodlučnost se prenijela na EU, čiji dužnosnici daju nedosljedne izjave.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, u oštroj suprotnosti s Merzom, javno se pridružio Sánchezovu propitivanju legalnosti Trumpova rata. U utorak u obraćanju naciji objavio je da je naredio nosaču zrakoplova "Charles de Gaulle" da isplovi prema Sredozemnom moru. Tijekom sastanka francuskog obrambenog vijeća u nedjelju Macron je najavio da će Francuska pojačati svoje snage na Bliskom istoku kako bi zaštitila svoje državljane i baze ondje te podržala zemlje u regiji koje Iran cilja u znak odmazde. Ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da je Francuska rasporedila borbene zrakoplove Rafale iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi zaštitila svoje pomorske i zračne baze. Francuska ima stotine vojnika u UAE-u, zrakoplovi Rafale stacionirani su u bazi Al-Dhafra u blizini Abu Dhabija. Nakon napada na britansku zračnu bazu na Cipru, Macron je u utorak navečer objavio da šalju na Cipar dodatna sredstva protuzračne obrane, zajedno s fregatom Languedoc. Starmer je u utorak objavio da šalje helikoptere koji se mogu braniti od dronova i ratni brod HMS Dragon kako bi ojačao obranu Cipra, nakon što je britanska vojna baza na tom otoku napadnuta u ponedjeljak ujutro iranskim dronovima, od kojih je jedan udario u pistu.
Bivša njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Baerbock, sada predsjednica Opće skupštine UN-a, oprezno je osudila napad na Iran. "Osuđujem izuzetno opasnu vojnu eskalaciju na Bliskom istoku. Pozivam Sjedinjene Države, Izrael i Iran da deeskaliraju situaciju, da ne uvlače susjedne zemlje u ovaj sukob i da se vrate diplomaciji i pregovorima." Europske zemlje zabrinute su zbog mogućih posljedica američko-izraelskog napada na Iran, pa iako su gledale kako se približava, nemaju zajednički stav. Francuska, Njemačka i Velika Britanija tijekom vikenda dale su zajedničku izjavu, upozoravajući Iran da su spremne poduzeti "obrambene akcije" ako Teheran ne zaustavi svoje "neselektivne napade". Nisu dovele u pitanje legalnost napada na Iran prema međunarodnom pravu, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....