Norvežani šokirali Europu odlukom koju su ‘zakopali‘ još 1998.: Ministar Aasland: ‘Svaki dan nas ovo pitaju?!‘

Gotovo tri desetljeća nakon što je zatvorila tri plinska polja, Norveška najavljuje da će ih ponovo otvoriti. Riječ je o energetskoj sigurnosti za Europu, Norveška osjeća odgovornost za rješavanje manjkova uzrokovanih ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, poručio je ministar energetike Terje Aasland.

Norveška ima stabilnu proizvodnju plina i nafte, planira ju do kraja desetljeća ostaviti na istoj razini, piše Guardian. Crpe naftu iz 97 nalazišta u moru, od kojih su tri puštena u pogon lani. U iduće dvije godine očekuju da će imati više od sto naftnih platformi. Energetska tvrtka Equinor, s državnim udjelom od 67%, kaže da ulaže velike napore kako bi do 2035. održala razinu proizvodnje iz 2020. od 1,2 milijuna barela dnevno.

Opskrba EU

Ovotjedna odluka o ponovnom otvaranju plinskih polja Albuskjell, Vest Ekofisk i Tommeliten Gamma u Sjevernom moru, zatvorenih 1998. godine, naišla je na oštre kritike ekologa i Socijalističke ljevice. Ta tri plinska polja nalaze se na jugu, u blizini divovskog polja Ekofisk. Radila su od 1977. do 1988. i zauvijek su zatvorena 1998. Procjenjuje se da još čuvaju 90 do 120 milijuna barela ekvivalenta nafte u plinu i kondenzatu. Planirano je da se ponovno otvore 2028. i rade još dva desetljeća, objavio je Financial Times.

Bušotine na Arktiku

Prije ruske invazije na Ukrajinu u Europi se puno pričalo o tome kako se riješiti nafte i plina, a sada nas svaki dan pitaju - možete li nam isporučiti više nafte i plina, rekao je ministar Aasland. Cilj je povećati proizvodnju koja trenutačno pokriva trećinu europske potrošnje plina. Najveći kupci su im Njemačka i Velika Britanija.

Terje Aasland

AFP

Norveška je preuzela od Rusije ulogu glavnog dobavljača plina mnogim europskim zemljama. Manjinska laburistička vlada ovog je tjedna objavila da će do kraja godine ponuditi 70 novih koncesija za istraživanje. Više od polovice izdalo bi se za lokacije u Barentsovu moru, unutar Arktičkog kruga. Poruka o povećanju proizvodnje kao ključnoj usluzi Europi također je i politička poruka Bruxellesu, jer Norveška pokušava iznuditi ustupke od EU poput priznavanja prava na bušenje na Arktiku. Ekolozi tvrde da svijetu ne trebaju nova naftna i plinska polja ako želimo postići prethodno dogovorene klimatske ciljeve.