Na istoku Europe nove napetosti. Nakon što su neposredno pred početak velikih vojnih vježbi "Zapad 2025" ruske i bjeloruske vojske uz granice Poljske, Litve i Latvije, ruski dronovi koji su napali zapadne dijelove Ukrajine (njih 19) uletjeli u zračni prostor Poljske, sada je ruska bespilotna letjelica upala u zračni prostor Rumunjske, piše Jutarnji list.
Tamošnja ministrica vanjskih poslova Oana-Silvia Țoiu kazala je kako su bila podignuta dva rumunjska F-16, ali nisu djelovali, a ruski dron je nakon punih 50 minuta (!), kako pišu tamošnji mediji, napustio rumunjski prostor.
Prema nekima, Rumunji ovog puta nisu, kao Poljaci, skupim projektilima rušili ruske dronove, vjerojatno baš iz tog razloga, jer su mnogi nakon incidenta u Poljskoj komentirali da se preskupom tehnikom gađaju jeftini ruski dronovi. Rumunji su očito odlučili racionalnije djelovati.
No, očita je trenutačna ruska strategija da "čačkaju mečku" i provociraju kako bi vidjeli do koje mjere mogu izazivati NATO i do koje mjere se to može trpjeti, ali i koliko je njihova protuzračna obrana spremna na odgovor i brzo djelovanje.
Neki zapadni vojni analitičari smatraju da Rusija izviđa NATO-ove "crvene linije", a američki stručnjak za sigurnost i bivši obavještajac Mark Toth, koji za ukrajinski portal kanal24 kaže kako ne treba isključiti ni mogućnost da NATO počne rušiti ruske dronove već na području Ukrajine kako bi poslali poruku Moskvi.ž
Doduše, iz Moskve su poručili da su u znak dobre volje odmaknuli vježbe od granica zemalja EU i NATO-a te smanjili broj vojnika. No, vježba je ipak došla u vrijeme porasta napetosti, a istovremeno mnogi podsjećaju da su slične manevre u Bjelorusiji Rusi proveli neposredno prije invazije na Ukrajinu. Rusija nema dovoljno snaga za izravan sukob s NATO-om, ali će ga nastaviti provocirati, iskušavati i izazivati.
Tako i ukrajinski analitičar Pavlo Lakijčuk iz Instituta za globalne strategije za TV postaju Freedom kaže kako "nemaju dovoljno snaga za dvije tako zahtjevne strateške operacije. Ali stalno provocirati i izazivati, to je sasvim moguće i za to trenutačno imaju snage", primijetio je stručnjak, a Mark Toth misli da će se upadi bespilotnih letjelica u zračne prostore zemalja NATO-a nastaviti. Lakijčuk stoga kaže kako vježbe "Zapad 2025" ne znače "početak rata, ali su prilika za raspoređivanje snaga na važne lokacije te pokazivanje mišića".
- Ne znamo hoće li biti izdana zapovijed za njegov početak ili ne, ali obavještajno izviđanje je provedeno, snage su raspoređene na nužne položaje, uvježbavaju se određeni scenariji, poput korištenja nuklearnog naoružanja i sustava Orešnik, kao i koordinacija s bjeloruskom vojskom. Sve se to radi s jasnim ciljem i zadaćama - napominje Lakijčuk.
S obzirom na geostrateški položaj Bjelorusije - graniči sa zemljama na prvoj istočnoj crti NATO-a: Poljskom, Litvom i Latvijom te Ukrajinom (podsjetimo, Rusi su iz te zemlje gađali ciljeve u Ukrajini), u slučaju bilo kakvih napetosti s NATO-om teško da će Bjelorusija ostati izvan dometa i poslužiti kao ruski poligon.
Osim toga, Bjelorusija je za Vladimira Putina važna i zbog blizine ruske baltičke enklave Kalinjingrad, kao najslabije ruske karike u eventualnom sukobu s NATO-om. Naime, od granice Bjelorusije do granice s Kalinjingradskom oblasti, preko strateški važnog Suwałki koridora, samo je 100 km kopnom ili 60 km zračne linije.
Ovdje je intrigantno spomenuti da se rusko, a ne bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova pobunilo jer je Poljska zatvorila granicu s Bjelorusijom tijekom manevara.
Njihova glasnogovornica Marija Zaharova zahtijeva od Poljske da odmah otvori granicu, dok se Minsk nije oglasio. Rusija očito Bjelorusiju sve više smatra svojom gubernijom i praktički Bjelorusija funkcionira tek formalno, više kao dominion.
EU je objavio i 19. paket sankcija protiv Rusije, a zanimljivo je da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social napisao kako će uvesti sankcije protiv Rusije "kada zemlje NATO-a odbiju kupovati rusku naftu". Šef Bijele kuće smatra da kupnja ruske nafte slabi pregovaračku poziciju Sjevernoatlantskog saveza o rješavanju rusko-ukrajinskog rata.
- Vjerujem da bi ova mjera, carine od 50 do 100 posto Kini od strane članica NATO-a - koje će biti potpuno ukinute nakon završetka rata između Rusije i Ukrajine, uvelike mogla pomoći u završetku ovog smrtonosnog i ružnog rata. Kina ima snažnu kontrolu, pa čak i moć nad Rusijom, a ove moćne carine će slomiti tu moć - napisao je Trump. No, ovdje je najzanimljivije to što su najveći uvoznici ruskih energenata baš one zemlje, odnosno vlade koje se najviše deklariraju kao protrampovske.
Naime, trenutačno tri zemlje NATO-a izravno i najviše kupuju rusku naftu - Mađarska, Slovačka i Turska. Doduše, nedavno je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó te najave nazvao "fake news", a potom rekao da Trump od Budimpešte nije tražio da se odrekne ruske nafte. Bit će zanimljivo gledati kako će se stvari razvijati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....