Alžirska vlada odobrila je rekordni proračun za obranu u iznosu od 25 milijardi američkih dolara za 2026. godinu, što je najveći iznos u povijesti zemlje, izvijestio je Clash Report. Alžirska vlada ovaj rast izdvajanja za obranu opravdava rastućim sigurnosnim izazovima u regiji Sahel, zbog čega neki analitičari spekuliraju da se spremaju za rat, piše Jutarnji.
Prema izvješću, Zakon o financijama za 2026. godinu ukupno iznosi 135 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 128 milijardi dolara u 2025. i 113 milijardi dolara u 2024. godini. Troškovi vojske sada čine čak 20,6 posto državnog proračuna, premašujući čak i Ministarstvo financija, koje će dobiti 20,3 posto sredstava, prenosi Defence Blog.
Inače, BDP Alžira će u ovoj godini iznositi oko 269 milijardi dolara prema procjeni MMF-a iz travnja ove godine. No kada bi se taj iznos prilagodio prema paritetu kupovne moći, on bi iznosio čak 875 milijardi dolara (ukratko, za jedan dolar u Alžiru možete kupiti puno više nego u nekim bogatijim državama).
Novo povećanje sredstava nastavak je trenda koji je započeo 2022. godine, kada je Alžir znatno povećao izdvajanja za obranu unatoč gospodarskim pritiscima izazvanim pandemijom i promjenjivim prihodima od nafte i plina. U razdoblju od 2020. do 2022. godine izdvajanja za obranu kretala su se između 8 i 11 milijardi dolara godišnje. Taj iznos porastao je na više od 18 milijardi dolara u 2023., 22 milijarde u 2024. i 24 milijarde u 2025. godini.
Proširenje proračuna za 2026. dolazi u vrijeme pada cijena nafte i plina, koje se trenutno kreću između 65 i 67 dolara po barelu, te uz predviđeni proračunski deficit od 40 milijardi dolara. Povećana izdvajanja za obranu potaknula su raspravu u Alžiru o tome koliko dugo takva potrošnja može biti održiva bez šireg fiskalnog prilagođavanja.
Vojni analitičari ističu da su alžirske oružane snage postale najveći korisnik javnih sredstava, nadmašivši civilne resore. Prema najnovijim podacima, svaki peti dinar državne potrošnje bit će usmjeren na vojsku, čime se potvrđuje središnja uloga oružanih snaga u nacionalnoj politici.
Analitičari obrane ističu da su oružane snage Alžira postale najveći primatelj javnih sredstava, nadmašivši civilne resore s velikim zaostatkom.
Povećana potrošnja bilježi se unatoč odsutnosti novih velikih sigurnosnih prijetnji. Dugogodišnje regionalne napetosti s Marokom i nestabilnost u Sahelu – posebno u Maliju i Nigeru – ostaju ključni kriterij prema kojem se planira vojna nabava i obrana Alžira. Analitičari ističu da se opći sigurnosni okoliš u posljednjim godinama nije značajno pogoršao.
No neki smatraju da će sve veći broj džihadističkih skupina koje nesmetano operiraju u Sahelu jednostavno prisiliti Alžir da reagira i tako napusti svoju dugogodišnju strategiju prema kojoj se "utvrđivao" (što pomaže opstanku režima), a prema van djelovao ponajprije diplomatskim putem.
Nedavna nepotvrđena izvješća sugeriraju da je Alžir postao prvi strani kupac najnovijih ruskih borbenih zrakoplova Su-57 i Su-34, koji su navodno viđeni tijekom probnih letova prije isporuke. Alžir inače godinama nabavlja vojnu opremu od Rusije pa se tako u njihovim zračnima snagama nalazi i 38 MiG-ova 29, 33 Su-24 te čak 72 Su-27. Usto koriste i stotine ruskih helikoptera, tenkova, oklopnjaka, haubica...
Alžir je, spomenimo i to, površinom najveća afrička država (2.381.741 kilometar četvorni), u kojoj živi nešto više od 47 milijuna stanovnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....