Litavske sigurnosne službe upozoravaju da Moskva i Minsk koriste balone natovarene krijumčarenom robom kao alat za izazivanje kaosa na istočnom krilu NATO-a. Po njihovim navodima, riječ je o novoj fazi hibridnog rata koji se uklapa u širi obrazac ruskih operacija protiv Europe, donosi tportal.hr.
U praksi cijela stvar djeluje gotovo nadrealno: krijumčari iz Bjelorusije noću vežu sanduke cigareta na velike balone opremljene GPS-om i puštaju ih prema Litvi. Iako se radi o ilegalnoj robi, litavski dužnosnici tvrde da je cilj sustava daleko ozbiljniji od pukog profita, navodi Telegraph.
Posljedice su već vidljive. Druga najveća zračna luka u Baltiku, ona u Vilniusu, od listopada je morala čak devet puta privremeno obustaviti rad zbog balona u zračnom prostoru. Ovaj tjedan isti su baloni prvi put otkriveni i u Latviji, a pojavile su se i indicije da pojedine letjelice polijeću iz Kalinjingrada.
Litva procjenjuje da ih je presrela najmanje 550, premda se pretpostavlja da je stvarni broj puno veći. Samo manji dio uspiju oboriti, dok ostali predstavljaju sigurnosni rizik jer mogu doseći visinu od 8000 metara i nositi do 50 kilograma tereta.
Hibridni pritisak s političkom pozadinom
"Riječ je o hibridnom napadu usmjerenom na ometanje rada države i društva", poručuju litavski dužnosnici. Ističu i da je Aleksandar Lukašenko u javnosti jasno pokazao da je svjestan aktivnosti krijumčara te da nema namjeru obuzdati ih.
Stručnjaci u Vilniusu upozoravaju da trivijalna metoda može lako prerasti u ozbiljniju prijetnju: baloni bi u budućnosti mogli nositi kamere, zapaljive naprave ili eksploziv. Time bi se uklopili u postojeće ruske hibridne operacije koje već uključuju dronove, sabotaže željeznica i napade na infrastrukturu povezanu s pomoći Ukrajini.
Bivši litavski veleposlanik i stručnjak za hibridne prijetnje Eitvydas Bajarūnas uvjeren je da se baloni ne lansiraju bez ruskog odobrenja. "To se može opisati kao planiranje u Moskvi, provedba u Minsku. Znamo da Bjelorusija djeluje uz rusku potporu."
Testiranje NATO-ove spremnosti
Prema Bajarūnasu, baloni služe i kao test NATO-ovih reakcija. "Ako se pripremate za rat, morate znati koliko brzo Litva reagira. Baloni provjeravaju slabe točke Litve, NATO-a i EU-a."
Istodobno, kaos u zračnom prostoru politički koristi i Lukašenku. "Ove jeftine provokacije omogućuju mu da pokaže Zapadu da može stvarati pritisak kad god poželi, a domaćoj publici poručuje da je Bjelorusija stabilnija od Litve, gdje se ‘stalno nešto događa‘."
Iako baloni zasad prenose samo cigarete, litavski sigurnosni izvori vjeruju da će se taktika razvijati neovisno o mirovnim pregovorima o Ukrajini. U najcrnjem scenariju, upozoravaju, Rusija bi mogla pojačati hibridni pritisak – što već brine Estoniju, koja otvoreno govori o mogućnosti ruskog napada nakon završetka rata.
Povratak hladnoratovskoj atmosferi
Litva je već reagirala: graničari imaju ovlasti obarati balone kad god je to sigurno, razmatra se ponovno zatvaranje granice s Bjelorusijom, a Vilnius traži raspoređivanje NATO-ova hibridnog tima za podršku. "Instrumentalizacija migracija, dronovi i krijumčarski baloni neće upaliti", poručuju vlasti.
Mnogi u regiji tvrde da cijela situacija priziva uspomene na Hladni rat – od sovjetskih i zapadnih špijunskih balona do pop-kulturoloških referenci poput "99 crvenih balona". Analitičari ironično dodaju da bi, nastavi li se pritisak, 2020-e mogle dobiti vlastitu "himnu" hibridnog rata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....