Izrael je danas bombardirao iranska nuklearna postrojenja, a iranski projektili pogodili su tijekom noći izraelsku bolnicu i nema naznaka da bi se sukob koji traje već tjedan dana mogao smiriti.
Nakon napada na bolnicu Soroku u Beershebi na jugu Izraela, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će "tirani u Teheranu platiti punu cijenu".
Izrael je objavio da je pogodio nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu.
Prvo je ustvrdio da je pogodio i Bušeher, gdje se nalazi jedina iranska nuklearna elektrana koja je u funkciji, ali glasnogovornik je kasnije rekao da je to bilo pogrešno.
Iranski diplomat rekao je za Reuters da Bušeher nije pogođen i da Izrael vodi "psihološki rat" spominjući to.
Napad na tu nuklearku, koja se nalazi u blizini arapskih susjeda i u kojoj rade ruski tehničari, mogao bi izazvati nuklearnu katastrofu.
Iran je suočen s najvećim sigurnosnim izazovom od Islamske revolucije 1979. i razmatra kako na to odgovoriti.
Član predsjedništva Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta Behnam Saidi rekao je za poluslužbenu iransku agenciju Mehr da bi Iran mogao razmotriti zatvaranje Hormuškog tjesnaca kojim prolazi 20 posto dnevne potrošnje nafte na svijetu.
Zatvaranje tjesnaca moglo bi gurnuti cijene nafte iznad 100 dolara
Ako Iran blokira Hormuški tjesnac, to bi moglo imati dramatične posljedice po svjetsku trgovinu naftom. Goldman Sachs upozorava da bi scenarij ekstremnog rizika koji uključuje dugotrajno zatvaranje tjesnaca mogao podići cijene znatno iznad 100 dolara po barelu, prenosi Jutarnji.
Hormuški tjesnac apsolutno je neophodan za zdravlje svjetskog gospodarstva, ističe on. Stalno visi prijetnja da bi Iran mogao blokirati Hormuški tjesnac, no u tom slučaju bi se Iran suočio sa snažnom reakcijom svijeta.
Cijene nafte rastu i padaju od napada Izraela na Teheran, ali na relativno niskoj razini. Od ponedjeljka navečer ponovno rastu nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao da se Teheran odmah evakuira: Washington je signalizirao spremnost na otvoreno uključivanje u rat na strani Izraela.
Stručnjaci upozoravaju da bi čak i prijetnja zatvaranjem mogla uzdrmati tržišta i naglo povećati cijene energije, prenosi Euronews.
Može li Iran zaista zatvoriti tjesnac?
Iranu bi bilo teško zatvoriti Hormuški tjesnac na dulje vrijeme, no analitičari RBC Capital Marketsa ističu da izraelsko-iranski sukob može poremetiti pomorski promet i proizvodnju nafte i na druge načine. S raketnim napadima na plinska postrojenja, skladišta nafte i rafinerije, ako dođe do produljenja rata, rizik od ozbiljnog prekida opskrbe energentima značajno se povećava. Jednostavno ne znamo kako će se ovaj sukob odvijati, mislim da se tržišta još uvijek klade da će ostati pod kontrolom i da se neće uključiti SAD, neće zahvatiti energetsku infrastrukturu ni Hormuški tjesnac, kaže za CNN profesor financija Davide Accomazzo.
Američka biznis televizijska mreža CNBC predviđa da je malo vjerojatno da će Iran zatvoriti plovni put, a možda i fizički nemoguće. Iran ne bi imao nikakve izravne koristi od zatvaranja tjesnaca, kaže za CNBC predsjednica Transversal Consultinga Ellen Wald. Svaki veći skok cijena nafte uzrokovan zatvaranjem mogao bi izazvati reakciju Kine, najvećeg kupca iranske nafte. Nije logično da Iran povuče potez od kojeg će više patiti njegovi prijatelji nego neprijatelji, kaže Anas Alhajji iz konzultantske tvrtke Energy Outlook Advisors. A i većina iranskog uvoza dolazi tim putem. Kina ne želi da se protok nafte iz Perzijskog zaljeva na bilo koji način poremeti, niti da cijena nafte poraste. Kina uvozi čak tri četvrtine iranske nafte, ujedno je i najveći trgovinski partner Irana.
Iran je više puta prijetio, ali nikad nije proveo zatvaranje
Iran je 2018. godine zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao američki potpis sa sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovno uveo sankcije. I ranije je Iran prijetio, ali nikad to nije i proveo.
“Budimo realni. Prije svega, veći dio Hormuškog tjesnaca pripada Omanu. Drugo, dovoljno je širok da ga sami Iranci ne mogu zatvoriti“, kaže Alhajji. Brojni brodovi prolaze kroz iranske vode, ali bi mogli prolaziti Hormuški tjesnac i alternativnim rutama, preko teritorijalnih voda Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Analitičarka američke konzultantske kuće Kpler Amena Bakr kaže da je zatvaranje tjesnaca ekstremni scenarij – ali sad smo u ekstremnoj situaciji, pa tu opciju ne isključuje u potpunosti.
Najviše bi bile pogođene azijske zemlje. Oko 70 posto nafte i ukapljenog plina koji prolaze kroz taj tjesnac ide za Aziju, najveći kupci su Kina, Indija i Japan. Jedva četvrtina dnevnog protoka nafte mogla bi se preusmjeriti kopnenim rutama, poput saudijskog cjevovoda Istok-Zapad do Crvenog mora i naftovoda Abu Dhabi iz UAE do Fujairaha, prenosi Euronews. “Svaka dugotrajna kriza u Hormuškom tjesnacu ne bi samo poremetila isporuke ključnih proizvođača iz Perzijskog zaljeva – Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Iraka i Katara – već bi i učinila nedostupnom većinu svjetskih slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji su koncentrirani u Perzijskom zaljevu“, upozorila je IEA u izvješću.
Tržišta LNG-a još su više izložena potencijalnim poremećajima. Sav izvoz LNG-a iz Katara – drugog najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a – i UAE mora proći kroz tjesnac. IEA izvještava da je 90 milijardi kubičnih metara LNG-a prošlo kroz tjesnac u prvih deset mjeseci 2023., što je petina svjetske trgovine ukapljenim plinom. Oko 80 posto tih količina namijenjeno je Aziji, ostatak Europi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....