Kina dominira svim fazama opskrbnog lanca tim elementima, nadzire gotovo 70 posto svjetske eksploatacije i do 90 posto je globalno prisutna u njihovom rafiniranju.
U izvješću koje je krajem listopada objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava se da takva "visoka tržišna koncentracija" čini globalne opskrbne lance u strateškim sektorima "osjetljivima na moguće poremećaje"– poput energetike, automobilske industrije, obrane i IT centara za umjetnu inteligenciju, piše DW.
"Samo uz dozvolu Pekinga"
Početkom ovog mjeseca je Peking objavio još stroži nadzor nad isporukom rijetkih zemnih metala. Od 1. prosinca će inozemne tvrtke diljem svijeta morati dobiti odobrenje kineske vlade za izvoz proizvoda koji sadrže čak i tragove rijetkih zemnih elemenata ako potječu iz Kine ili su proizvedeni korištenjem kineske tehnologije.
To je zapravo odgovor Kine nakon što je SAD proširio popis kineskih tvrtki kojima je zabranjen pristup najnaprednijim američkim čipovima i drugim tehnologijama. Kineska odluka izazvala je zabrinutost zbog mogućih nestašica koje bi mogle utjecati na proizvodnju električnih vozila, obrambene opreme i sustava obnovljive energije.
Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer kritizirao je nove mjere Pekinga kao "nevjerojatno agresivne" i "neproporcionalne", dok ih je EU povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič nazvao "neopravdanima i štetnima".
I SAD i EU vode razgovore s Pekingom kako bi osigurali dovoljnu opskrbu svojih industrija tim sirovinama.
Zašto su toliko važni?
Rijetki zemni elementi su postali neizostavan dio suvremenog života zbog svojih jedinstvenih fizikalnih, magnetskih i kemijskih svojstava. Ključni su za proizvodnju magneta koji zadržavaju magnetska svojstva bez vanjskog izvora energije, što znači i da uređaji „pamte" postavke i kad su isključeni. Ovi metali sastavni su dijelovi raznih visokotehnoloških proizvoda, uključujući pametne telefone, prijenosna računala, hibridne automobile, vjetroturbine i solarne ćelije.
U obrambenom sektoru koriste se u motorima borbenih zrakoplova, sustavima za navođenje raketa, proturaketnoj obrani, satelitima i komunikacijskim sustavima.
Unatoč nazivu, rijetki zemni elementi nisu osobito rijetki – u Zemljinoj kori ih ima u znatnim količinama, nekih čak više od bakra, olova, zlata i platine.
No rijetko se nalaze u koncentracijama koje omogućuju ekonomičnu eksploataciju. Osim u Kini, takva nalazišta rijetkih zemnih elemenata postoje i u Kanadi, Australiji, Brazilu, Indiji, Južnoj Africi i Rusiji.
Praktično sve – iz Kine!
Rijetki zemni elementi obično se dijele na lake i teške elemente, ovisno o načinu razdvajanja. Kina ima praktično poziciju monopola u preradi teških rijetkih zemalja. Prema podacima britanske tvrtke Benchmark Mineral Intelligence, 99 posto svjetske prerade teških rijetkih zemalja obavljaju kineske tvrtke.
SAD je nekad bio samodostatan u proizvodnji rijetkih zemnih elemenata u doba kad se nisu toliko niti koristili, ali je Kina u posljednja dva desetljeća postala dominantan igrač. Još prije deset godina je postalo očito kako nastaje prevlast Kine.
Mnogi su već tada sumnjali da će Peking iskoristiti rijetke zemne elemente kao sredstvo pritiska u geopolitičkim pregovorima. Tako je već godine 2010. zbog teritorijalnog spora, Kina je obustavila izvoz tih elemenata u Japan.
Tijekom vrhunca trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine 2019. u prvom mandatu Donalda Trumpa, kineski su državni mediji predlagali čak i potpun prekid izvoza rijetkih zemnih elemenata u SAD kao odgovor na američke mjere. Kineski predsjednik Xi Jinping tada je te elemente nazvao "važnim strateškim resursom".
Problem je najprije prerada
Unatoč naporima da se smanji ovisnost o kineskim rijetkim zemljama, napredak je dosad bio skroman.
Kako bi se suprotstavila kineskoj dominaciji, Trumpova administracija pokušava sklopiti sporazume s partnerima radi osiguravanja opskrbe. No stručnjaci upozoravaju da je glavni izazov u povećanju kapaciteta za preradu i rafiniranje.
"Prvo moramo dati prednost srednjem dijelu lanca – preradi i dobivanju tehnički korisnih destilata", izjavio je Karl Friedhoff iz Chicago Council on Global Affairs u blogu objavljenom 16. listopada. "Bez kontrole nad preradom imamo sirovine, ali ih svejedno moramo slati u Kinu na obradu." To znači potrebu izgraditi postrojenja u drugim zemljama. No to bi, dodao je, donijelo niz problema, osobito u pogledu zaštite okoliša.
Kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih elemenata ima visoku ekološku i društvenu cijenu. Eksploatacija nosi rizike za okoliš i zdravlje ljudi jer svi rudnici tih elemenata sadrže i radioaktivne elemente poput urana i torija koji mogu kontaminirati zrak, vodu, tlo i podzemne vode.
Izrazito „prljava" industrija
Izazov je i izgradnja postrojenja koja zadovoljavaju stroge ekološke propise zapadnih zemalja, što može biti skuplje i dugotrajnije. Prerada rijetkih zemalja također je iznimno energetski intenzivna i potrebna je velika količina pitke vode, što može izazvati otpor lokalnog stanovništva.
Osim toga, tehnološki je vrlo složena, a Kina ima desetljeća iskustva, obučene stručnjake i industrijski ekosustav koji je teško replicirati. Prema izvješću američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) objavljenom u srpnju, Kina ima "neusporedivu tehničku stručnost u preradi rijetkih zemnih metala, osobito u ekstrakciji otapalima" – ključnom i složenom koraku u razdvajanju elemenata i dobivanju industrijski korisne sirovine.
„Zapadne tvrtke suočavaju se s poteškoćama zbog ograničenih kapaciteta radne snage, mogućnosti za istraživanje i razvoj te ekoloških propisa“, navodi se u izvješću.
Mora se naći i siguran kupac
Prema izvješću, diverzifikacija opskrbe rijetkim zemljama izvan Kine zahtijeva ne samo nova rudarska nalazišta izvan Kine, već i nova postrojenja za preradu, kvalificiranu radnu snagu i gospodarske poticaje za poduzeća, uključujući stabilnost cijena i sigurne ugovore o isporuci s industrijama koje trebaju te sirovine poput onih u sektoru proizvodnje automobila i u vojnom sektoru.
Autori izvješća CSIS-a apeliraju na SAD neka razvije strategiju za obnovu tehničkog znanja u području rijetkih zemnih elemenata i za gradnju centara za preradu. No to bi, kako navode, zahtijevalo „više od pukog osiguravanja sirovina po konkurentnim cijenama" kako bi se postigla isplativost.
„Potrebni su i pouzdan pristup jeftinoj energiji, učinkovita prometna infrastruktura, napredne tehnologije prerade te pristupačna, kvalificirana radna snaga“, zaključuju.
Čak i ako se poduzmu sve potrebne mjere, stručnjaci za sirovine procjenjuju da će Kina i dalje dominirati sektorom u bliskoj budućnosti. „Bez brzih i koordiniranih mjera", stoji u izvješću CSIS-a, „bit će sve manje vremena za razbijanje uvjerljive dominacije Kine, što izlaže trajnom riziku ključne tehnologije, industrije i interesi sigurnosti", piše DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....