Kad god u Iranu izbiju prosvjedi, oni izlaze na teren u službi režima. Kad se na kraju dana broje mrtvi, oni se nađu i među ubojicama i među žrtvama. Naoružani su, ideološki indoktrinirani i fanatično odani ajatolahu. Oni su paravojna milicija Basij: „željezna šaka” teokratskog režima u Teheranu.
Basij je peta grana Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC). Da bi se razumjela kompleksna politička i sigurnosna arhitektura Irana, valja naglasiti da ta zemlja ima dvije službene vojske – regularnu i ideološku. Regularna vojska su Oružane snage Islamske Republike Iran, koje čuvaju državu, a ideološka vojska je IRGC - ona odgovara izravno i isključivo ajatolahu.
U četiri primarne grane (kopnene, pomorske, zračne i specijalne snage) IRGC ima 125.000 pripadnika, dok točan broj članova Basija nije poznat, a procjene variraju od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna. Procjenu otežava i činjenica da postoje tri vrste članova Basija: „redovni”, „aktivni” i „posebni”.
Redovni članovi su oni koje se aktivira samo u vrijeme rata, dok se u doba mira bave društveno korisnim radom: oni imaju samo osnovnu ideološku i vojnu obuku, volonteri su i ne primaju plaću, osim kad su pozvani na ratne dužnosti. Aktivni članovi su oni koji intenzivnije sudjeluju u aktivnostima Basija: oni moraju proći 45-dnevnu ideološku i vojnu obuku, te primaju plaću i za mirnodopski rad. A posebni članovi su stalni pripadnici kopnenih snaga IRGC-a koji služe u Basiju.
Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), američki think-tank sa sjedištem u Washingtonu, smatra da Basij ima 90.000 stalnih članova, 300.000 rezervista i oko milijun onih koji se
mogu dodatno mobilizirati. Iranski tisak navodi da Basij ima ukupno između pet i sedam milijuna članova, dok visoki dužnosnici IRGC-a barataju brojkom od preko 11 milijuna članova.
Američki časopis Time u članku iz 2022. procjenjuje da ovu skupinu čini oko 10 posto iranskog stanovništva, odnosno približno osam milijuna ljudi.
Juriši preko minskih polja
Basij je idejno začet 25. studenog 1979., kada je ajatolah Ruhollah Homeini – koji se te godine vratio iz Pariza u Teheran i preuzeo vlast nakon rušenja šaha Reze Pahlavija - pozvao na stvaranje omladinske milicije koja bi činila „vojsku od dvadeset milijuna ljudi”, a služila bi za obranu Islamske revolucije i političkog i vjerskog sustava zemlje. Milicija je službeno osnovana 30. travnja 1980., te je formalno primala osobe starije od 18 i mlađe od 45 godina.
Legenda o Basiju stvorena je za iransko-iračkog rata (1980.-1988.), kada je Basij regrutirao stotine tisuća dobrovoljaca. Tijekom rata članovi Basija postali su poznati po korištenju samoubilačkih napada „ljudskim valovima”, koji su čistili minska polja ili privlačili neprijateljsku vatru. Terenski izvještaji iz tog doba opisuju kako pripadnici Basija marširaju naprijed u ravnim redovima, detonirajući minska polja vlastitim tijelima ili jurišajući na iračke položaje, ginući pritom kao snoplje.
Iranski politolog Mehran Riazaty piše da su dobrovoljce iz Basija „zanijeli šijitska ljubav prema mučeništvu i atmosfera patriotizma ratne mobilizacije”, navodeći da su „najčešće dolazili iz siromašnih, seljačkih sredina”. Iz tog vremena datiraju optužbe da je Basij za te „ljudske valove” koristio i djecu od 12 godina.
Nakon rata Teheran je preusmjerio ulogu Basija prema unutarnjoj sigurnosti režima. Basij je i dalje ostao naoružana formacija - organizirana u regionalne bataljune i brigade – ali nakon 1988. funkcionira dijelom kao moralna policija koja kontrolira provođenje društvenih normi i pravila odijevanja, dijelom kao humanitarna agencija koja pruža podršku u slučaju prirodnih
katastrofa, a dijelom kao paravojska koja provodi režimsku propagandu, suzbija opoziciju i guši prosvjede.
Maltretiraju žene i studente
Te višestruke uloge naznačene su i u statutu skupine, gdje se navodi da je misija Basija „stvoriti potrebne sposobnosti kod svih pojedinaca koji vjeruju u Ustav i ciljeve Islamske Republike za obranu zemlje, režima Islamske Republike i pomoć ljudima u slučajevima katastrofa i neočekivanih događaja”. No, u praksi Basij primarno služi kao policijski alat konzervativnog režima za suzbijanje osobnih sloboda, pri čemu pripadnici Basija posebno maltretiraju žene i studente.
Basij drži kontrolne točke na ulicama i u parkovima iranskih gradova, gdje njegovi članovi hapse žene kojima ispod marame proviri čuperak kose. Pripadnici Basija također uhićuju mlade Irance zbog sudjelovanja na spolno miješanim zabavama ili zbog boravka u javnosti s osobama suprotnog spola s kojima nisu u srodstvu.
Snaga Basija je u opsežnoj mreži doušnika koja pokriva sve segmente iranskog društva. Basij ima ćelije u praktički svakom iranskom gradu i prisutan je u školama, sveučilištima, zdravstvu, vojsci, pravosuđu i drugim vladinim i društvenim institucijama. Oslanjajući se na te podružnice i njihove obavještajne podatke na lokalnoj razini, Basij služi kao pomoćna snaga režima, angažirana u provođenju državne kontrole nad društvom.
Članovi Basija osobito su prisutni na iranskim sveučilištima, kako bi nadzirali moral (čitaj: odijevanje studentica) i ponašanje. Podružnice Basija na sveučilišnim kampusima osnovane su još 1988., s ciljem prevencije „opozicijskih skretanja” i potencijalnih studentskih prosvjeda protiv režima. Kako piše Reuters, posebna pažnja koju režim pridaje kontroli zbivanja na sveučilištima dijelom je posljedica i činjenice da su sveučilišta i druge institucije visokog obrazovanja mjesta gdje se iranski muškarci i žene „prvi put susreću u mješovitom obrazovnom okruženju”.
‘Ne možete ih slomiti‘
Basij je proteklih desetljeća imao istaknutu ulogu u nasilnom gušenju prosvjeda u Iranu - od velikih studentskih nemira 1999. do masovnih prosvjeda zbog ubojstva Mahse Amini u pritvoru vjerske policije 2022. godine - a jednaku ulogu ima i u aktualnim prosvjedima. Kod iranskih prosvjednika Basij je na zlu glasu, a takva ga reputacija prati i u izvještajima međunarodnih organizacija, koje ovu miliciju optužuju za teška kršenja ljudskih prava i zlostavljanje zatvorenih prosvjednika, što uključuje mučenje, silovanje i seksualno nasilje.
Stoga je Amerika proglasila Basij „terorističkom organizacijom”, a snage Basija i pojedini zapovjednici višestruko su se našli na meti sankcija američke vlade.
S druge strane, iranski državni mediji izvještavaju da su sigurnosne snage poput Basija bile meta napada „izgrednika i bandi”, te da su mnogi članovi Basija ubijeni prilikom svojih nastojanja da uspostave red i zaustave uništavanje javne imovine od strane prosvjednika. Iranski mediji navode da je u prosvjedima iz 2022. ubijeno najmanje 68 pripadnika Basija i drugih sigurnosnih snaga, dok ih je u aktualnim prosvjedima zasad ubijeno preko stotinu.
Za kraj, možemo ponuditi kroki pripadnika Basija koji je 2022. za časopis Time dao jedan teheranski student politologije, koji je, kako navodi Time, „imao više susreta s ovom milicijom”:
„Naoružani su, ideološki ispranih mozgova i lako se mobiliziraju. Basij je jedna od najmoćnijih i najsofisticiranijih tvorevina islamskog režima. Kada stvarate svoju vojsku kroz čvrstu ideologiju koja je tako duboko usađena u njihove umove, isprepletena sa svakim aspektom njihovih života i prisutna u cijelom njihovom identitetu, onda znate da imate nepobjedivu silu - betonski zid koji okružuje cijelo njihovo biće i koji se nikada ne može slomiti”, rekao je teheranski student.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....