Treba li se bojati šigele na Cabo Verdeu? Naime, tamo se pojavila šigeloza – bacilarna dizenterija, tj. akutna crijevna infekcija uzrokovana mikroorganizmima iz roda Shigella. Stručnjaci kažu: ne paničariti, ali ne ni biti naivan. Dok britanske i europske zdravstvene službe bilježe porast slučajeva među turistima koji se vraćaju s tih otoka, tamošnje vlasti uvjeravaju javnost da "nema izbijanja epidemije" i da je zemlja sigurna za posjet. Inače, Cabo Verde (Kapverdski Otoci) otočna je država u središnjem Atlantskom oceanu, zapadno od obale zapadne Afrike. Udaljena je oko 450-600 km zapadno od Senegala/poluotoka Cap Vert, najzapadnije točke afričkog kopna. Čini je arhipelag od 10 vulkanskih otoka (devet naseljenih), dio je zapadnoafričke regije i skupine atlantskih otoka Macaronesije (uz Kanare, Azore, Madeiru).
Porast slučajeva među turistima
Od jeseni 2025. do početka 2026. britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) zabilježila je 158 slučajeva infekcije šigelom, od čega je 118 osoba putovalo u inozemstvo. Čak 112 njih bilo je u Cabo Verdeu, većinom u popularnim resort-zonama Santa Maria na otoku Sal i na Boa Visti.
Britanski mediji (The Times, BBC, GB News i dr.) pišu o najmanje četiri Britanca koja su umrla nakon što su se teško razboljeli na odmoru u Cabo Verdeu, a neki noviji izvještaji spominju ukupno šest smrtnih slučajeva. Međutim, tamošnji ministar turizma i tamošnje zdravstvo tvrde da nitko od tih turista nije imao laboratorijski potvrđenu šigelu ni drugi patogen, te da su smrti pripisane drugim uzrocima uz postojeće kronične bolesti.
No britanski mediji ustraju – otišli su na odmor, pokupili tu bakteriju, odjednom dobili težak proljev.
– Inkubacija je jednog do četiri dana. Kod mlađe djece bolest počinje naglo s vrućicom, iritabilnošću i pospanošću, anoreksijom, mučninom ili povraćanjem, proljevom, bolom u trbuhu s distenzijom i tenezmima. Unutar tri dana u stolici se pojavljuju krv, gnoj i sluz. Broj stolica može biti veći od 20 na dan, a gubitak težine i dehidracija mogu biti teški. Ako se dijete ne liječi, može doći do smrti u prvih 12 dana; ako dijete preživi, akutni se simptomi povlače do drugog tjedna. Kod odraslih, bolest obično prestaje spontano: u blažim slučajevima za četiri do osam dana, u težim za tri do šest tjedana. Značajna dehidracija i gubitak elektrolita s cirkulatornim kolapsom i smrću pojavljuje se uglavnom kod djece mlađe od dvije godine, a ponekad i kod dijela odraslih bolesnika – navode stručni časopisi.
Iako se ta otočna država brani, tvrde da nisu ništa krivi, ipak sličnu sliku prijavljuju i druge europske zemlje: ukupno su, po podacima ECDC‑a (Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti), najmanje 193 slučaja šigeloze kod putnika povezanih s putovanjem na Cabo Verde prijavljena između 2022. i 2025. godine.
ECDC je već 2022. proveo brzo procjenjivanje rizika zbog "izbijanja" šigeloze povezanog s putovanjem na Cabo Verde, a 2025. ponovno aktivirao istragu nakon što su brojevi ponovno porasli. U najnovijem izvješću navode da su infekcije uglavnom uzrokovane specifičnim sojem Shigella sonnei, što sugerira zajednički izvor ili trajnu rutu prijenosa.
Ono što dodatno brine jest činjenica da je većina oboljelih boravila u smještaju s pet zvjezdica, all‑inclusive hotelima u turističkim zonama – dakle, ne u "sumnjivim prenoćištima", nego u objektima koje putnici doživljavaju kao najsigurniju opciju.
Cabo Verde: ‘Nema epidemije, potrebne su samo razumne mjere‘
S druge strane, tamošnje vlasti poručuju – situacija nije dramatična. Institut za javno zdravstvo Cabo Verdea, na upit europskih novinara, odgovara da njihove nadzorne službe "nisu potvrdile ove slučajeve" i da epidemiološki nadzor nije detektirao "nikakvo izbijanje šigeloze". Priznaju da povremeno u nekim hotelima bilježe povećanje slučajeva proljeva, ali naglašavaju da se takve epizode događaju "svugdje u svijetu" te da brzi testovi koje koriste hotelske klinike nisu specifični za šigelu.
Kažu i da je u tijeku nova, detaljnija laboratorijska analiza, uz naglasak da je proljev u Cabo Verdeu zakonski prijavljiva bolest i da do sada nisu registrirali formalnu epidemiju. Ministar turizma José Luís Sá Nogueira podsjeća da zemlju godišnje posjeti oko 1,2 milijuna turista, od čega više od 400 tisuća iz UK‑a, te tvrdi da "nema dokaza da je putovanje u Cabo Verde rizičnije nego u druge tople zemlje". Posebno naglašava da, prema službenim podacima, nije bilo smrtnih ishoda izravno povezanih sa šigelom.
Česta bolest
Procjenjuje se da godišnje u svijetu bude oko 188 milijuna slučajeva šigeloze, od čega čak oko 164 tisuće završava smrću, uglavnom u siromašnim zemljama i među djecom mlađom od pet godina. Dakle, riječ je o globalno važnom patogenu, iako u turističkom kontekstu u pravilu ne govorimo o masovnoj smrtnosti, nego o "teškom putničkom proljevu" koji može ozbiljno narušiti zdravlje i godišnji. No, ako ćemo suditi po pisanju britanskih medija, događaju se i smrtni slučajevi.
Rizičnije su skupine: mala djeca, starije osobe, kronični bolesnici (srce, bubrezi, jetra, dijabetes), osobe oslabljenog imuniteta i oni smješteni u kolektivnim uvjetima.
Koliki je stvarni rizik za putnike?
ECDC u ažuriranju iz ožujka procjenjuje da je vjerojatnost da putnici pokupe šigelu ili drugi želučano‑crijevni patogen prilikom posjeta Cabo Verdeu "umjerena", jer se slučajevi i dalje prijavljuju, a izvor zaraze nije identificiran. UKHSA dodatno naglašava da je broj slučajeva Shigelle sonnei povezanih s putovanjem na Cabo Verde 2025. bio veći nego tijekom prethodnog vala 2022., zbog čega je istraga ponovno otvorena.
Istodobno, stručnjaci za putnu medicinu podsjećaju da otprilike dvije petine putnika u "vruće" destinacije dožive neku vrstu proljeva – bez obzira na to je li uzrok šigela, salmonela ili neki drugi uzročnik. Drugim riječima, rizik od probavnih problema na odmoru u toplim krajevima nije nikakva egzotika; razlika je u tome što su zdravstvene službe sada vrlo konkretno identificirale klaster povezan s jednim patogenom i određenim destinacijama.
Za zdravu odraslu osobu, šigela na Cabo Verdeu znači: realan, ali najčešće podnošljiv rizik od teže epizode "turističkog trbuha", koja može pokvariti dio odmora, ali rijetko završava tragično ako se na vrijeme reagira. Za one s ozbiljnim kroničnim bolestima ili oslabljenim imunitetom, priča može biti ozbiljnija – zato UK Foreign Office i UKHSA savjetuju tim putnicima da se prije odlaska konzultiraju s liječnikom.
Kako se zaštititi – praktični savjeti za putovanje
Stručnjaci poput dr. Richarda Dawooda, specijalista putne medicine, ističu da je ključ u prevenciji.
Osnovne mjere:
► Ruke: što češće prati ruke sapunom, osobito nakon WC‑a i prije jela; kad to nije moguće, koristiti alkoholni gel.
► Hrana: birati jela koja su svježe i temeljito termički obrađena; izbjegavati mlaka "buffet" jela, sirove morske plodove, nepasterizirane mliječne proizvode i hranu koja je dugo stajala na sobnoj temperaturi.
► Voda: piti flaširanu vodu (s neoštećenim zatvaračem) ili prokuhanu; po želji i zube prati flaširanom vodom.
► Led: biti oprezan s ledom nepoznatog podrijetla u pićima.
► Sanitarije: u zajedničkim toaletima dodatno koristiti dezinfekcijske gelove, sprejeve, kao i maramice/gazice za ruke i doticajne površine.
Ako se unatoč svemu razboliš:
► Odmah kreni s rehidracijom (oralne rehidracijske otopine, ne samo obična voda).
► Potraži pomoć liječnika ako imaš visoku temperaturu, krv u stolici, ne možeš zadržati tekućinu ili pripadaš rizičnoj skupini.
► Za putnike s kroničnim bolestima ima smisla prije putovanja s liječnikom dogovoriti "putnu ljekarnu" – od rehidracijskih soli do, po procjeni, rezervnog antibiotika za teže situacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....