Rat u Ukrajini i drugi nedavni oružani sukobi pokazali su da prevagu na bojištu sve više donose bespilotne letjelice — ne klasična oružja poput kalašnjikova, tenkova ili raketa. Dronovi, izvorno masovno proizvedeni u kineskim tvornicama, u samo su nekoliko godina pretvoreni u vrlo učinkovit instrument napada, piše index.hr.
Ukrajinski udari dronovima često su dovodili do požara u ruskim rafinerijama. S druge strane, ruski udarači raketama nanose velika razaranja ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi — no često tek nakon što ruski dronovi zaguše i preopterete protuzračnu obranu. Kretanje ljudi i vozila uz liniju fronte postalo je znatno rizičnije zbog rojeva manjih dronova koji, često koristeći umjetnu inteligenciju, neumorno pretražuju i označavaju mete.
Taktike se mijenjaju iz dana u dan. Inženjeri u Ukrajini i Rusiji natječu se u izradi bržih, dulje nezapaženih i otpornijih dronova, pa ono što je jučer bilo učinkovito — danas više ne vrijedi. Pojave neidentificiranih dronova iznad zračnih luka u Danskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Norveškoj i Njemačkoj pokazale su Europi koliko je utrka tehnološki intenzivna i koliko brzo prijetnja može eskalirati.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen upozorio je da ono što se danas može detektirati, za dva ili tri tjedna možda neće biti moguće — zato će se sigurnosne službe morati stalno prilagođavati.
S obzirom na to da ne postoji jedno univerzalno rješenje, švedska obrambena kompanija Saab predlaže model „naoružanja uz pretplatu“. Umjesto jednokratne kupnje radara koji brzo zastarije, Saab nudi ugovore u kojima se sustavi kontinuirano nadograđuju softverski i hardverski, a po potrebi i zamjenjuju novim rješenjima.
Izvršni direktor Saaba, Bengt Johansson, objašnjava da će time kupci dobivati početnu sposobnost sustava te jamstvo stalnog osvježavanja: „Kao kod iPhonea — stalna ažuriranja softvera čine sustav boljim. Isto bi trebalo vrijediti i za obrambene sustave protiv dronova.“ Johansson predviđa da će umjetna inteligencija imati ključnu ulogu i u dronovima i u sustavima koji ih suzbijaju, zbog čega smatra pretplatnički model prikladnim rješenjem.
Saab, danas isključivo obrambena tvrtka s oko 27.000 zaposlenika, bilježi snažan rast poslovanja otkako je započeo rat u Ukrajini. Johansson kaže da tvrtka može isporučiti „stotine tisuća dronova u kratkom roku“ te da su mnogi sustavi već spremni na skladišnim policama, ali ističe i potrebu za državnim jamstvima kako bi se industrija mogla dugoročno razvijati bez rizika pada narudžbi.
Jedan od Saabovih proizvoda, protudronski sustav Loke, već se koristi u nekim vojnim bazama. Sustav kombinira više senzora, središte za nadzor i AI analitiku koja može razlikovati pticu od drona, identificirati prijateljske ili neprijateljske platforme te predložiti odgovarajuće protumjere — od ometanja do fizičkog onesposobljavanja bespilotnih letjelica.
No i takva rješenja imaju svoje limite. Johansson upozorava da će bitka između dronova i protudronskih sustava trajati i da je nužna stalna nadogradnja. Nadalje, postavlja se i strateško pitanje: Europa mora smanjiti ovisnost o obrambenim dobavljačima izvan Unije kako bi očuvala sigurnosnu autonomiju.
Konačno, ostaje i praktična opasnost: svaki sustav koji se temelji na softveru i kojim netko upravlja na daljinu može postati ranjiv — tehnički ili poslovno. Ako se nadzor i ažuriranja zaustave, sustavi se mogu degradirati ili potpuno onesposobiti, što kupci moraju imati na umu prilikom planiranja obrambene otpornosti, piše index.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....