Europa se boji da se ponavlja mračni scenarij od prije više od tri godine. Tada su ruski državni mediji proširili narativ da se Ukrajina priprema za napad, što je kasnije iskorišteno kao izgovor za invaziju na tu zemlju. Sada je ruski propagandni stroj usmjeren na Estoniju - baltičku zemlju, članicu NATO-a i EU, koja je već započela pripreme za najgori mogući scenarij.
Ruski državni mediji i "izvori iz Kremlja" u ovom slučaju koriste istu strategiju koja se koristila prije invazije na Ukrajinu: prvo stvoriti sliku neprijatelja, zatim ga nazvati agresorom i pokrenuti takozvanu "operaciju oslobađanja".
Ovaj put, na ruskoj državnoj televiziji, spominje se da Estonija planira povećati obrambene izdatke na 5,4 posto BDP-a u roku od četiri godine, kao i da zemlja gradi utvrde na granici s Rusijom.
Posebna pozornost posvećena je izjavama bivše estonske premijerke i sadašnje šefice diplomacije EU, Kaje Kalas. Na kanalu Rusija 1 navodi se da Kalas stalno poziva na naoružavanje Ukrajine i ne vjeruje vođi Rusije Vladimiru Putinu.
Istodobno, iz Finske stižu upozorenja da bi Rusija mogla napasti Skandinaviju i baltičke države. Estonci naglašavaju da ne žele živjeti u strahu, ali da se neki pripremaju za najgore.
- Kao i većina Estonaca, vjerojatno, bila sam u šoku 24. veljače 2022. Uglavnom zbog spoznaje da život koji smo do tada poznavali više ne može teći na isti način - rekla je za DW Ave Ungro (44) iz Estonije.
Odlučila je organizirati svoj novi život i pripremiti svoju obitelj i svoj otok za mogući ruski napad.
Iako zna da je njezin otok Hyuma u Baltičkom moru strateški važan jer se nalazi između ruskog grada Sankt Peterburga i ruske enklave Kalinjingrad, te da bi potencijalno mogao biti napadnut, Ave kaže da se ne boji.
Marek Kohv iz Međunarodnog centra za obranu i sigurnost sumnja da bi otok Hume mogao postati drugi Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Za DW je rekao da se Hume i Estonija 2025. ne mogu uspoređivati s Krimom i Ukrajinom 2014. godine.
Rekao je da Estonija možda jest mala zemlja, ali puno ulaže u sigurnost.
Estonija već ulaže 3,4 posto svog BDP-a u obranu, a očekuje se da će se taj iznos povećati na 5,4 posto do 2029. godine, što će oboriti rekord među državama članicama NATO-a.
Kohv je dodao da je članstvo Estonije u NATO-u ključno. Zahvaljujući članku 5. i načelu kolektivne obrane, svaki napad na Estoniju smatrao bi se napadom na NATO u cjelini, a bile bi uključene i druge vojske.
Također je istaknuo da je zapadna vojna tehnologija superiorna ruskoj. Rekao je da je ideja da Rusija može napasti Estoniju nuklearnim oružjem prazna prijetnja, s obzirom na blizinu Sankt Peterburga, koji bi u slučaju napada također bio pogođen radioaktivnošću.
Rusija ima velike zalihe vojne opreme u Kalinjingradskoj enklavi, uključujući rakete Iskander sposobne za nuklearno oružje, rekao je politolog Sergej Suhankin iz Zaklade Saratoga, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u.
Nazvavši Kalinjingrad "bodežom usmjerenim prema Europi", objasnio je da se enklava nalazi između država EU - Litve i Poljske, te da je nekoć bila "bastion sovjetske vojske, jedno od najmilitariziranijih mjesta na svijetu".
Danas Kalinjingrad ponovno dobiva taj status.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....