StoryEditorOCM
Svijetpovratak u bruxelles

Ovo će izazvati sukob u vrhu EU: Na scenu se vraća ‘čudovište iz Berlaymonta‘, jedna od najvećih političkih zvjerki?

Piše L. G./JL
17. listopada 2025. - 22:22

Mogući povratak jedne od najvećih zvjerki europske politike i birokracije mogao bi izazvati ozbiljnu eskalaciju u već tinjajućem sukobu za moć između Europske komisije i vanjskopolitičkog aparata Unije.

Martin Selmayr, nekada najmoćniji čovjek u stroju Europske unije za mandata predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera, ali i figura koja je pala u nemilost nakon dolaska Ursule von der Leyen, nalazi se, prema tvrdnjama dvaju dužnosnika EU-a i jednog visokog diplomata, u najužem krugu kandidata za novoosnovanu visoku poziciju u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS), prenosi Jutarnji list.

Iako njegovo imenovanje još nije sigurno, brojni dužnosnici smatraju da su mu izgledi vrlo realni. U slučaju da preuzme funkciju, Selmayr bi radio pod vodstvom visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Kaje Kallas, čiji odnosi s uredom Ursule von der Leyen, prema izvorima iz Komisije i EEAS-a, ionako nisu najbolji.

image

Martin Selmayr 

James Arthur Gekiere/Belga Via Afp

Mogućnost da se Selmayr vrati u Bruxelles na tako utjecajnu poziciju, nudeći Kallas političku težinu i insajdersko znanje iz njemačkih krugova moći u pregovorima s državama članicama, izaziva nelagodu unutar Komisije i u diplomatskim predstavništvima država članica, gdje se strahuje da bi to moglo dodatno zaoštriti već napete odnose.

"Države članice zabrinute su da bi imenovanje Selmayra moglo dodatno zategnuti odnose između EEAS-a i Komisije", rekao je jedan visoki diplomat EU-a.

Kao Junckerov šef kabineta između 2014. i 2018., Selmayr je svojim utjecajem i osebujnim, često autoritarnim stilom stekao nadimak "Čudovište iz Berlaymonta", prema zgradi sjedišta Komisije u Bruxellesu. Njegova nova uloga mogla bi ga ponovno lansirati u centar moći, kao svojevrsni protuuteg Ursuli von der Leyen, koja, iako također njemačka konzervativka, nikada nije bila njegov saveznik, kao ni njezin šef kabineta Björn Seibert.

Ako bude potvrđen, Selmayr bi preuzeo funkciju "zamjenika glavnog tajnika za geoekonomska i međuinstitucionalna pitanja". Prema dokumentu u koji je uvid imao POLITICO, bio bi zadužen za odnose između EEAS-a i ostalih europskih institucija te bi sudjelovao na sastancima veleposlanika država članica (Coreper), što znači da bi se vratio u sam epicentar odlučivanja.

‘Prešao granice zakona‘

U diplomatskim krugovima EU-a Selmayrov mogući povratak tema je dana. Jedna nacionalna delegacija, tvrdi diplomat, posvetila je čitav dan raspravi o tome, zaključak je bio da Bruxelles nije dovoljno velik za dva politička titana i da će Seibert pronaći način da ga blokira.

Selmayr je 2018. u rekordnom roku unaprijeđen na mjesto glavnog tajnika Komisije, potez koji je europska pravobraniteljica kasnije nazvala "lošim upravljanjem i "postupkom koji je rastegnuo, pa možda i prešao granice zakona". Nakon dolaska Von der Leyen, Selmayr je prebačen na diplomatske funkcije, uključujući sadašnje mjesto veleposlanika EU-a pri Svetoj Stolici.

"Selmayr se nije baš proslavio kao glavni tajnik", rekao je jedan dužnosnik Komisije, aludirajući na kontroverze oko njegova imenovanja i načina na koji je koristio moć.

Za Kaju Kallas, međutim, njegovo iskustvo i veze u Bruxellesu bili bi dragocjeni. Kao karijerni diplomat, Selmayr bi formalno bio lojalan njoj i EEAS-u, a ne Komisiji, što predstavlja znatnu prednost pred drugim kandidatima za poziciju.

Konzervativna osovina moći

Potencijalni savez Kallas i Selmayra mogao bi zadati glavobolju Ursuli von der Leyen. Estonska političarka poznata je po izravnosti i izjavama koje često izazovu nelagodu među nacionalnim diplomatima i u samoj Komisiji.

U nedavnom intervjuu u New Yorku, Kallas je poručila da bi američki predsjednik Donald Trump trebao učiniti više za pomoć Ukrajini – izjava koja je bila u suprotnosti s opreznijim tonom kojim se Von der Leyen obično obraća Washingtonu.

Poznata po svom tvrdom stavu prema Rusiji, Kallas je već na početku mandata, u prosincu, izazvala nelagodu i u nekim državama članicama kada je bez konzultacija predložila plan za financiranje 20 milijardi eura vrijedne vojne pomoći Ukrajini. Ideja, koja nije prošla ni kod rukovodstva Komisije, nije uspjela. Zemlje su, umjesto zajedničkog fonda, nastavile pomagati pojedinačno.

Na upit POLITICA, glasnogovornici Komisije, Kallas i Selmayr odbili su komentirati sve navode, potonji uz napomenu da se ne želi očitovati o "spekulacijama".

 

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. listopad 2025 15:42