Ovo je pet razloga zašto će se Ukrajina nastaviti boriti čak i ako se Trump povuče

Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna šokirao europske prijestolnice izvanrednim ultimatumom upućenim Kijevu: prihvatite iznenadni američki nacrt plana za okončanje rata u Ukrajini ili riskirajte gubitak američkog oružja i obavještajnih podataka.

Taj je plan u međuvremenu izmijenjen uz ukrajinski i europski doprinos kako bi bio manje otvoreno proruski, no prijetnja i dalje visi nad Kijevom.

To otvara dva pitanja: ima li Europa kapacitet da se bez poteškoća uključi i nadomjesti američku vojnu pomoć te može li Ukrajina nastaviti ratovati bez američkog oružja. Kratki odgovori glase: ne i da, piše Politico.

Dulji odgovor: POLITICO je analizirao pet ključnih pitanja koja proizlaze iz Trumpova ultimatuma i njihov učinak na ukrajinski ratni napor.

1. Može li Europa jednostavno zamijeniti Sjedinjene Države?

Ne, ne u skorije vrijeme i ne u obujmu koji je Ukrajini potreban.

Christian Mölling, viši savjetnik Europskog političkog centra, rekao je da Europa može podržavati Ukrajinu i bez SAD-a, ali samo “uz veći rizik”. Sve što bi Washington prestao isporučivati moralo bi se “nadoknaditi gubicima ili promjenom načina na koji Ukrajina vodi rat”. A i tada bi dosezanje sadašnje razine potpore bilo “jedva moguće”.

Europa isporučuje Ukrajini streljivo, tenkove, borbene zrakoplove i još mnogo toga — no američko oružje i dalje je ključno.

Najkritičniji je jaz u protuzračnoj i proturaketnoj obrani. Velik dio ukrajinske sposobnosti zaustavljanja ruskih balističkih projektila oslanja se na američke sustave Patriot i njihove PAC-3 projektile, koje proizvode isključivo Sjedinjene Države.

“Volio bih reći da bismo mogli bez Sjedinjenih Država … ali samo neko vrijeme”, rekao je Mykola Beljeskov, istraživač Nacionalnog instituta za strateške studije Ukrajine. “Samo Sjedinjene Države mogu proizvoditi presretačke projektile PAC-3 MSE.”

Američki State Department ovog je mjeseca odobrio prodaju Patriot projektila Ukrajini vrijednu 105 milijuna dolara.

Europa Ukrajini isporučuje i francusko-talijanski protuzračni sustav SAMP/T, sličnih sposobnosti kao Patriot, a sljedeće godine stiže i njegova nadograđena verzija SAMP/NG. No, kako Kremlj gotovo svakodnevno izvodi razorne napade na ukrajinske gradove, Ukrajini je potreban svaki sustav koji može dobiti.

2. Koliko je važno dijeljenje obavještajnih podataka?

Mölling ističe da se rano otkrivanje nadolazećih projektila oslanja na gusto umrežene američke satelite i senzorske sustave koje Europa jednostavno nema. Europski kapaciteti mogu “djelomično popuniti praznine”, ali “nikada neće biti jednako dobri”.

Trump je već u ožujku nakratko obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom u ranijem pokušaju da prisili Kijev na pregovore.

Ukrajina doduše ima pristup špijunskim satelitima zahvaljujući finskoj svemirskoj kompaniji ICEYE, a Europa također posjeduje vlastite obavještajne kapacitete — samo ne na razini američkih.

Bez američke pomoći bilo bi teže otkrivati ruske napade i pripremati protunapade, poput udara na ruske protuzračne sustave i rafinerije.

“Bez američke pomoći naša će sposobnost izvođenja dalekometnih udara na Rusiju biti kritično smanjena. Bit će nam vrlo teško. Ali ponosno mogu reći da smo daleko dogurali i da tu sposobnost nećemo izgubiti”, rekao je ukrajinski vojnik iz snaga za bespilotne sustave, poznat samo pod pozivnim znakom Linč, na konferenciji u Kijevu u petak.

Ako bi SAD prestao dijeliti obavještajne podatke, to bi “zapravo dovelo do većeg broja poginulih Ukrajinaca”, rekao je Maksim Skrypčenko, predsjednik Transatlantskog dijaloškog centra sa sjedištem u Kijevu.

Europa bi s vremenom mogla izgraditi više satelita i izvidničkih zrakoplova. No trebalo bi godinama samo da ispuni vlastite ciljne sposobnosti, a kamoli da nadoknadi gubitak za Ukrajinu.

3. Ne troši li Europa već više od SAD-a?

Europa sada jasno troši više od Sjedinjenih Država na Ukrajinu, ali to ne znači da drži glavnu riječ.

Podaci Kielskog instituta pokazuju da su od 2022. do 2024. Washington i Europa u prosjeku davali otprilike jednaku mjesečnu vojnu pomoć Kijevu. Nakon što je Trump preuzeo dužnost, to se dramatično promijenilo: američka je mjesečna vojna pomoć pala gotovo na nulu, dok su europske vlade povećale izdvajanja na gotovo 4 milijarde eura mjesečno u prvoj polovici godine te su, unatoč kasnijem padu, i tijekom ljeta slale višestruko više od SAD-a.

Umjesto isporuke oružja, SAD ga sada prodaje — i potiče saveznike da podmire račune kroz Prioritetnu listu ukrajinskih zahtjeva.

PURL je popis nabave dogovoren s NATO-om, prema kojem europske vlade izravno uplaćuju novac američkim obrambenim kompanijama za oružje koje Ukrajina ne može nabaviti drugdje. To je način osiguravanja da ključni američki sustavi i dalje pristižu u Ukrajinu — ali i politički instrument koji bi trebao spriječiti transakcijskog Trumpa da napusti Kijev.

“Amerikanci prodaju Ukrajini ono što je nemoguće zamijeniti”, rekao je Skrypchenko, tvrdeći da američka industrija treba europsko tržište i želi nastaviti prodavati sustave Patriot i druge jedinstvene platforme.

No to Europi ne daje stvarnu kontrolu. Mölling smatra da je dublji problem u tome što Washington obrambene dogovore više ne tretira kao pouzdane ugovore. Sjedinjene Države, tvrdi on, “sve se više ponašaju kao partner koji si uzima pravo prepisati uvjete kad god se promijeni političko raspoloženje”, ostavljajući Europljane izloženima, piše Politico.

4. Hoće li SAD doista prestati prodavati oružje Ukrajini?

Skrypchenko tvrdi da komercijalna logika ide protiv potpunog prekida: PURL ima 3,5 milijardi dolara obećanih sredstava, što je mnogo novca kojeg bi se američke obrambene kompanije teško odrekle. “Ne vjerujem da će SAD prestati prodavati nam oružje po europskim cijenama”, rekao je.

Ipak, Mölling upozorava da politička odluka uvijek nadjačava komercijalne poticaje.

“Američka vlada može zaustaviti izvoz jednom jedinom odlukom”, rekao je, podsjećajući na razdoblja u kojima je Trumpova administracija već zaustavljala isporuke ili dijeljenje obavještajnih podataka. Washington također može, ako to želi, blokirati ili zamrznuti reeksport, ili usporiti isporuke preko noći kako bi izvršio pritisak na Kijev ili Europu.

Da je upravo takvo raspoloženje trenutačno prisutno u Washingtonu, pokazuje i izjava:

“Predsjednik Trump zaustavio je financiranje ovog rata, ali Sjedinjene Države i dalje šalju ili prodaju veliku količinu oružja NATO-u. Ne možemo to činiti zauvijek”, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt za Fox News.

5. Bi li Ukrajina mogla nastaviti ratovati bez Sjedinjenih Država?

Ukrajina bi mogla nastaviti borbu, ali bi rat ušao u mnogo ranjiviju i nepredvidljiviju fazu.

Rusija svakog tjedna gubi tisuće ljudi u svom sporo napredujućem ofenzivnom zamahu, a ukrajinska vojska uspjela je nanijeti velike gubitke zahvaljujući tehnologiji dronova i većim količinama topničkog streljiva.

Ukrajina trenutačno ima jednu od najvećih obrambenih industrija u Europi, proizvodi vlastite dronove, projektile srednjeg i dugog dometa, topničke sustave i streljivo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je prošlog mjeseca da zemlja sada proizvodi oko 60 posto onoga što joj je potrebno na bojištu.

“U tri godine pretvorili smo mali sektor u dinamičnu industriju koja je postala temelj naše obrambene sposobnosti”, rekla je u ponedjeljak zamjenica ministra obrane Hana Gvozdiar.

Međutim, preostali nedostajući dio od 40 posto ne dolazi sve iz SAD-a, ali dovoljno toga dolazi da bi izostanak te potpore oslabio sposobnost Ukrajine da vodi rat.

Iako proizvodi jeftine protu­dronove, Ukrajina još nema mogućnost domaće proizvodnje sustava za presretanje balističkih projektila. A da bi održala tempo, Kijevu su potrebni partneri koji će nastaviti financirati njegovu obrambenu industriju.

“Podrška partnera ključna je da bi industrija održala zamah i povećala kapacitete”, rekla je Gvozdiar.

Mölling je također upozorio da bi gubitak američke potpore natjerao Kijev na improvizaciju, što bi koštalo života. Ukrajina bi mogla nastaviti djelovati, rekao je, ali samo uz prihvaćanje “većeg rizika” i prilagodbu taktike koja bi imala višu cijenu.

Ukrajinska otpornost, međutim, nije upitna. Skrypchenko je podsjetio kako je Ukrajina ostala u borbi čak i tijekom teških nestašica presretačkih projektila, streljiva i drugog oružja, unatoč neprekidnim ruskim raketnim, zračnim i dronskim napadima.

Zemlja “nije kapitulirala niti pala”, rekao je, što je znak da bi ukrajinske snage nastavile pružati otpor čak i ako bi se Trump povukao, zaključuje Politico.