Hipersonične rakete, oružja koja putuju brzinom višestruko većom od zvuka i sposobna su manevrirati u letu, postale su nova točka globalne utrke u naoružanju. Rusija i Kina predvode razvoj ovih projektila, dok SAD i saveznici pokušavaju sustići korak, a stručnjaci upozoravaju da bi upravo ova tehnologija mogla promijeniti način na koji se vode budući ratovi, piše Jutarnji list.
Kina je prvi put javno pokazala svoje hipersonične rakete DF-17 još 2019. godine na paradi u Pekingu. Od tada ih je usavršavala i danas se smatra vodećom svjetskom silom u ovom području. Rusija je također razvila nekoliko modela, uključujući Avangard i Orešnik, dok SAD tek posljednjih godina intenzivno ulaže u projekte poput „Dark Eagle“ sustava. Velika Britanija i druge zapadne zemlje kasne, iako ulažu u testiranja i razvoj, prenosi BBC.
Glavni razlog zaostajanja Zapada, tvrde analitičari, jest činjenica da su se tijekom posljednja dva desetljeća SAD i Europa više fokusirali na borbu protiv terorizma i pobuna, dok su Moskva i Peking već tada ulagali ogromna sredstva u razvoj oružja za sukob s ravnopravnim protivnicima.
Što čini hipersonične projektile posebnima?
Hipersoničnim se nazivaju rakete koje lete brzinom od najmanje pet puta većom od zvuka (Mach 5). Za razliku od balističkih projektila koji lete predvidljivom putanjom, hipersonične letjelice mogu naglo mijenjati smjer, lete na manjim visinama i teško ih je otkriti radarskim sustavima.
Postoje dvije glavne vrste hipersoničnih projektila. Prva su hipersonični klizni projektili, koji se lansiraju raketnim motorom te zatim klize prema cilju uz mogućnost manevriranja. Druga su hipersonične krstareće rakete, koje lete pri tlu i koriste tzv. scramjet motor kako bi održale ekstremne brzine. Kako objašnjava istraživačica Patrycja Bazylczyk iz washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije, „leteći ispod radarskog horizonta mogu izbjeći rano otkrivanje i pojavljuju se na senzorima tek u završnoj fazi leta, što obrani ostavlja vrlo malo vremena za reakciju“.
Njihova najveća prijetnja nije nužno razorna snaga, već činjenica da ih je gotovo nemoguće na vrijeme otkriti i presresti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin redovito se hvali ovim oružjem, tvrdeći da mogu “pretvoriti mete u prašinu”. U studenom 2024. Rusija je na ukrajinskom gradu Dnipru testirala novu raketu Orešnik, koja je navodno dostigla brzinu od Mach 11. Projektil se u završnoj fazi raspao na više manjih bojevih glava koje su pogodile različite mete. Stručnjaci upozoravaju da bi takvo oružje, ako bi bilo naoružano nuklearnim ili konvencionalnim bojevim glavama, moglo u nekoliko minuta pogoditi gotovo svaki grad u Europi.
Osim Rusije, Kine i SAD-a, i druge zemlje ulažu u ovu tehnologiju. Iran tvrdi da posjeduje hipersonične projektile, Izrael razvija vlastite sustave presretanja, a Sjeverna Koreja posljednjih godina redovito prikazuje testiranja svojih modela. Francuska i Japan također ulažu u istraživanja.
Ipak, neki vojni analitičari smatraju da se opasnost ponekad i preuveličava. Hipersonične rakete jesu izuzetno brze i teško otkrivene, no sustavi obrane i protumjere se također razvijaju. „Ključna je stvar da ni napadačke ni obrambene strane još uvijek nemaju savršeno rješenje,“ kaže bivši zapovjednik britanske mornarice Tom Sharpe.
Ulog je ogroman. Tko bude imao nadmoć u ovoj tehnologiji, mogao bi steći stratešku prednost u sukobima budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....