Širom otvoreni prozori, znojne plahte, sna ni na vidiku, ventilatori koji rade punom snagom (u zapadnoj Europi su tek nedavno shvatili da bi im klima dobro došla u stanu) te temperatura iznad 25 stupnjeva iako je sat odavno otkucao ponoć. Dobrodošli u novu europsku stvarnost, vrućinu koja ne popušta ni tijekom noći.
Dani su odavno vrući, na to smo se, koliko-toliko, navikli. Ono što je novo i mnogo opasnije jest da ni noć više ne donosi predah, a znanstvenici upozoravaju na mnoge opasnosti, piše Jutarnji list.
Opasnije nego što mislimo
Takve noći poznate su kao tropske noći, a posljednjih mjeseci postale su sve češća pojava diljem Europe. Posebno su ih osjetili stanovnici Londona, koji su u lipnju zabilježili pet uzastopnih noći tijekom kojih se temperatura nije spuštala ispod 20 stupnjeva. Za liječnike hitne pomoći to je značilo i povećanje broja pacijenata.
"U lipanjskom toplinskom valu teško smo pratili nagli porast životno ugrožavajućih bolesti uzrokovanih opasno visokim temperaturama, osobito tijekom noći", rekla je Lorna Powell, liječnica hitne pomoći u britanskoj zdravstvenoj službi NHS.
Europa je u lipnju zabilježila jedan od najekstremnijih toplinskih udara u povijesti mjerenja. Analiza podataka pokazuje da su stotine meteoroloških postaja u najmanje 15 europskih zemalja zabilježile najtoplije noći ikad.
"Ono što se ističe kod ovog toplinskog vala nije samo snaga dnevnih temperatura, nego i iznimna toplina tijekom noći", rekao je Robert Rohde, vodeći znanstvenik organizacije Berkeley Earth koja se bavi istraživanjem klimatskih promjena.
U Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji više od polovice dugogodišnjih mjernih postaja zabilježilo je rekordno tople lipanjske noći. Posebno je ekstreman slučaj iz mjesta Kubschütz, nedaleko od Dresdena, gdje se temperatura 27. lipnja nije spustila ispod 29,4 stupnja Celzijeva. Time je postavljen novi njemački rekord za najtopliju noć, piše Financial Times.
Tijelo se ne uspijeva oporaviti
Stručnjaci upozoravaju da noćne vrućine mogu biti posebno opasne jer se ljudsko tijelo tijekom sna mora ohladiti kako bi se oporavilo.
"Ako se noću ne ohladi dovoljno, tijelo gubi svoju glavnu priliku za oporavak", rekao je klimatolog Dominic Royé, koji je proučavao utjecaj toplih noći u 44 zemlje.
Ljudskom organizmu potreban je pad tjelesne temperature od približno jednog stupnja kako bi započeo duboki san. Kada temperature ostanu visoke, ljudi teže spavaju, a tijelo ostaje pod dodatnim opterećenjem.
Tijekom normalnog sna usporavaju se rad srca i krvni tlak, no u vrućim noćima srce mora raditi intenzivnije kako bi pomoglo tijelu da se rashladi. To povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti i zdravstvenih komplikacija, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Noćne temperature, osim posljedica po zdravlje čovjeka, donose i gospodarske posljedice. U dijelovima Europe gdje klimatizacija nije široko rasprostranjena, radnici tijekom dana mogu biti manje učinkoviti zbog nedostatka sna.
"Toplinski stres koji tijelo doživljava tijekom noći ima ekonomsku cijenu. Ljudi dolaze na posao umorni, slabija im je koordinacija, rade pogreške i povećava se rizik od ozljeda", upozorila je Kathy Baughman McLeod, direktorica organizacije Hera koja se bavi prilagodbom na klimatske promjene.
Problem je posebno izražen u gradovima, gdje se toplina zadržava između visokih zgrada, a velike površine asfalta i betona tijekom dana upijaju sunčevu energiju te je noću ponovno ispuštaju u okoliš, piše Euronews. Kako gradovi postaju topliji, stanovnici sve više koriste klima-uređaje, što dodatno povećava potrošnju energije i emisije povezane s hlađenjem.
Broj klima-uređaja na europskom kontinentu više se nego udvostručio od 1990. godine, a danas ih je instalirano između 110 i 130 milijuna. Ipak, klimatizacijom je i dalje opremljeno tek oko 20 posto europskih zgrada.
Gradovi juga Europe sve više nalikuju tropima
Porast noćnih temperatura nije ograničen samo na Europu. Značajan rast bilježe i dijelovi Azije, uključujući Kinu, Iran i Saudijsku Arabiju.
In Jakarti, jednom od najvećih gradova svijeta, broj noći s minimalnom temperaturom iznad 24 stupnja porastao je s približno tri godišnje tijekom 1970-ih na oko 60 godišnje u posljednjem desetljeću.
Ipak, najbrže zagrijavanje noći među velikim svjetskim gradovima bilježi se upravo u južnoj i istočnoj Europi. Podaci europske službe Copernicus Climate Change Service pokazuju da su neke europske metropole posljednjih desetljeća doživjele rast broja tropskih noći.
Napulj, Barcelona i Atena danas imaju otprilike jednu dodatnu tropsku noć svake godine u odnosu na razdoblje od 1970-ih. U Milanu je broj noći s temperaturama iznad 20 stupnjeva porastao s oko tri godišnje u 1970-ima na približno 33 godišnje danas.
Klime se, a nekima i ventilatori, neće gasiti ovog ljeta, a ni u onima koja dolaze. Vrlo je moguće da je upravo ovo ljeto najhladnije koje nas još čeka. Svako sljedeće bit će toplije, sve dok temperature za koje smo kao djeca čuli na vremenskoj prognozi da su moguće samo usred Sahare ili u Indiji ne postanu naša nova normala, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....