Na južnom vrhu Grenlanda, okružen snježnim vrhovima i dubokim fjordovima, nalazi se Kvanefjeld – rudarski projekt koji pokazuje da ovaj golem, naizgled pust otok nije samo strateški važna vojna baza.
Ispod ledenog tla kriju se velika nalazišta neodimija i praseodimija, rijetkih zemnih elemenata ključnih za proizvodnju magneta koji se koriste u vjetroturbinama, električnim vozilima i visokotehnološkoj vojnoj opremi.
Ako bi se projekt razvio, Grenland – poluautonomni dio Kraljevine Danske – postao bi prvi europski teritorij koji proizvodi te strateški iznimno važne metale. Australska rudarska tvrtka "Energy Transition Minerals", uz potporu kineskoga kapitala, spremna je započeti radove.
No ni Kopenhagen, ni Bruxelles, ni grenlandska vlada nisu upotrijebili političku i institucionalnu moć kako bi se projekt realizirao. Danska je 2009. godine prepustila stanovnicima Grenlanda kontrolu nad prirodnim resursima, a 12 godina kasnije grenlandska vlada blokirala je projekt jer su rijetki metali pomiješani s radioaktivnim uranom.
Od tada se Kvanefjeld nalazi u svojevrsnom vakuumu, zarobljen u dugotrajnim pravnim sporovima, piše Politico.
"Kvanefjeld pokazuje kako politička i regulatorna nesigurnost, u kombinaciji s geopolitikom i visokim početnim ulaganjima, čak i strateški važne projekte čini iznimno teškima za pretvaranje iz potencijala u stvarnu proizvodnju", rekao je za Politico Jeppe Kofod, bivši danski ministar vanjskih poslova, danas strateški savjetnik "Energy Transition Mineralsa".
Problemi Kvanefjelda simbol su šire slike Grenlanda. Unatoč činjenici da posjeduje dovoljno nekih rijetkih zemnih elemenata da zadovolji i do 25 posto svjetskih potreba – kao i rezerve nafte i plina gotovo usporedive s američkima, te znatne količine bakra, grafita i nikla – ti su resursi gotovo u potpunosti neiskorišteni.
Na Grenlandu trenutno rade samo dva mala rudnika: jedan za vađenje zlata i drugi za feldspat, specijalizirani mineral koji se koristi u industriji stakla i keramike. Sve donedavno ni Danska ni Europska unija nisu pokazivale ozbiljniji interes da se to promijeni.
To se promijenilo 2023. godine, kada je EU potpisao memorandum o razumijevanju s grenlandskom vladom o suradnji na rudarskim projektima. Iste godine predložen je i Akt o kritičnim sirovinama, kojim EU pokušava nadoknaditi zaostatak otvaranjem novih rudnika unutar i izvan Unije, pri čemu se izričito ističe grenlandski potencijal.
Prošlog mjeseca Europska komisija obvezala se sudjelovati u financiranju rudnika molibdena Malmbjerg na Grenlandu kako bi osigurala opskrbu toga metala za europski obrambeni sektor.
No s obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump prijeti preuzimanjem Grenlanda silom – i pritom vjerojatno ne bi stanovnicima otoka dao pravo veta nad rudarskim projektima – Europa bi mogla zakasniti.
"EU je godinama imao vrlo ograničen strateški angažman kada je riječ o kritičnim sirovinama Grenlanda. Zbog toga se danas čini da reagira prekasno, upravo u trenutku kada su Sjedinjene Države i Kina pojačale interes", upozorava Kofod.
U svijetu obilježenom sve agresivnijom vanjskom politikom Donalda Trumpa i ubrzanim kineskim razvojem čistih tehnologija i opskrbnih lanaca za minerale, europsko zanemarivanje grenlandskog prirodnog bogatstva sve više izgleda kao ozbiljan strateški promašaj.
Negostoljubiv teritorij
To, naravno, ne znači da je izgradnja rudnika na Grenlandu jednostavna. Riječ je o iznimno udaljenom i teško dostupnom području s trajnim ledenim pokrovom debelim i više od kilometra.
"Od svih mjesta na svijetu na kojima biste mogli eksploatirati kritične sirovine, Grenland je među najizazovnijima", kaže Ditte Brasso Sørensen, viša analitičarka za klimatsku i industrijsku politiku EU-a u think tanku Europa. Posebno ističe "iznimno teške okolišne uvjete".
Mala populacija – manje od 60 tisuća stanovnika – i nedostatak infrastrukture dodatno otežavaju razvoj rudarstva. "To je logističko pitanje", kaže Eldur Olafsson, direktor tvrtke "Amaroq", koja upravlja jednim od dva aktivna rudnika na Grenlandu. "Ne trebate samo kapital i opremu, nego i ljude. A za njih morate izgraditi čitavu infrastrukturu."
Grenland ima i stroge ekološke propise, uključujući zabranu rudarenja urana iz 2021. godine. Budući da se uran često nalazi zajedno s rijetkim zemnim elementima, ta zabrana ozbiljno ograničava potencijal razvoja.
Slična je situacija i s fosilnim gorivima. Američka procjena iz 2007. sugerirala je da se ispod Grenlanda i njegovih teritorijalnih voda nalazi više od 30 milijardi barela nafte i plina. No 30 godina istraživanja, u kojima su sudjelovali Chevron, ENI i Shell, nije dalo rezultate.
Godine 2021. grenlandska je vlada zabranila daljnja istraživanja nafte iz ekoloških razloga.
Klimatske promjene mijenjaju pravila igre
Geolog Flemming Christiansen, bivši zamjenik ravnatelja Geološkog instituta Danske i Grenlanda, svjedoči dramatičnim promjenama iz zraka: topljenje leda i sve dulja razdoblja otvorenog mora.
"Klimatske promjene otvaraju ovo smrznuto područje", kaže.
Grenland ima najveću ledenu masu izvan Antarktike, ali ona se topi alarmantnom brzinom. Neka istraživanja upozoravaju da bi ledeni pokrov mogao nestati do kraja stoljeća, uz porast razine mora do sedam metara.
Iako bi takav scenarij bio katastrofalan, on istodobno "poboljšava ekonomsku isplativost eksploatacije resursa", ističe Jakob Dreyer sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
No za iskorištavanje resursa nisu nužne ekstremne klimatske promjene. Prema Kalvigu, grenlandska obala po mnogočemu podsjeća na norvešku, gdje se desetljećima uspješno eksploatiraju nafta i minerali.
Tko će odlučivati o budućnosti Grenlanda?
Iz Europske komisije poručuju da EU sada surađuje s grenlandskom vladom te naglašavaju da "odluka o sudbini sirovina pripada stanovnicima Grenlanda i njihovim demokratski izabranim predstavnicima".
No Sjedinjene Države mogle bi imati drukčiji pristup. Nedavne američke vojne operacije pokazale su da je Trump spreman koristiti silu kako bi osigurao pristup prirodnim resursima.
Gdje se u toj viziji nalazi volja grenlandskog naroda, zasad ostaje nejasno, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....