Pandemija je posvađala prijatelje i obitelji, neki ne pričaju ni danas. Mladi su posebno pogođeni: ‘Mnogi su otad čudni‘

Prije pet godina, 11. ožujka 2020., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je COVID-19 globalnom pandemijom.

Ono što je uslijedilo bilo je razdoblje duboke neizvjesnosti, straha i povijesnih promjena: zemlje su zatvorile granice, tvrtke zatvorene, škole su se preselile na internet, a svakodnevni život kakav smo poznavali okrenuo se naglavačke.

Prema najnovijem istraživanju ARD-Deutschland-Trends za WDR podcast CUT, koje je obuhvatilo 1323 ispitanika, suočavanje s pandemijom COVID-19 dovelo je do dubokih podjela među ljudima, a mnogi od tih sukoba traju i danas, prenosi Fenix-magazin.

Istraživanje je pokazalo da je gotovo svaka druga osoba (46%) imala ozbiljne nesuglasice u obitelji ili užem krugu prijatelja zbog pitanja vezanih uz koronavirus. Čak 17% ispitanika privremeno je prekinulo kontakt s bližnjima zbog tih sukoba, dok je 8% prekid kontakta trajno.

Kod osoba s visokom razinom obrazovanja brojke su još veće: 20% ispitanika privremeno je prekinulo kontakt, a dodatnih 10% ga je prekinulo trajno, što ukupno čini gotovo trećinu ispitanika.

Glavni izvor sukoba, prema istraživanju provedenom od strane Infratest Dimap, bilo je cijepljenje protiv COVID-a (52%), praćeno ograničenjima vezanim uz pandemiju (32%), prosvjedima protiv mjera zaštite (6%) te raspravama o podrijetlu virusa (5%).

Žene su, prema rezultatima, nešto češće reagirale oštro na sukobe oko maski ili mjera zaštite: 18% ispitanica prijavilo je privremeni prekid kontakta, dok je 9% prekinulo kontakt trajno. Kod muškaraca, 16% je privremeno prekinulo prijateljstvo ili obiteljske odnose, a 8% ih je prekinulo trajno.

Ovi podaci naglašavaju kako je pandemija COVID-19 ostavila duboke posljedice ne samo na javno zdravstvo, već i na međuljudske odnose, pri čemu su mnogi odnosi ostali narušeni i nakon što su se mjere ublažile.

Psihičke posljedice kod mladih

Lockdowni tijekom pandemije koronavirusa ostavili su i psihičke posljedice kod mnogih mladih. Čak i pet godina kasnije mnogi u sve većoj mjeri pate od anksioznosti, problema s koncentracijom i depresije, piše DW.

Lena danas ima 21 godinu. Nerado govori o lockdownima - poput mnogih drugih, ne želi da ju se podsjeća na pandemiju koronavirusa. Lena sada studira u južnoj Njemačkoj i oduvijek je željela postati učiteljica. No, sada više ne, kaže u razgovoru za DW. Bila je dobra učenica dok joj je škola još bila zabavna – prije pandemije. 

„Korona nam je potpuno ukrala život“, kaže Lena ljutito, „nismo više mogli viđati prijatelje, svi su samo visjeli na mobitelima.“ Umjesto da, kao prije, igra odbojku u klubu preostala joj je samo „beskonačna konzumacija serija", kaže i dodaje: "Što drugo?“ Digitalna nastava nakon nekog vremena jest profunkcionirala, ali bila je vrlo stresna. „Osim toga, škola nije samo učenje“, ogorčeno dodaje Lena. „Ionako nitko nije mario za nas! Bili smo potpuno izgubljeni!“

Fabian Sommer/Dpa Picture-alliance Via Afp

U međuvremenu je za nju ta naporna pandemijska faza završena. No, neki iz njezine generacije su od tada „pomalo čudni ili neugodni“, kaže.

Većina mladih doživjela je lockdowne slično kao Lena. To potvrđuju i dugoročne studije.

Anksioznost, depresija i kognitivne poteškoće

Darina Falbová provela je studiju među slovačkim adolescentima o najčešćim dugoročnim simptomima lockdowna. Zatvaranje škola, ograničenja kontakata i zabrane izlaska znatno su pridonijeli porastu psihičkih problema kod mladih, izjavila je docentica na Katedri za antropologiju Sveučilišta Comenius u Bratislavi.

Među "najčešćim dugoročnim simptomima" su slabljenje pamćenja, problemi s koncentracijom, poteškoće u rješavanju problema i pronalaženju pravih riječi. Svi ti simptomi znatno su učestaliji kod žena, ističe stručnjakinja. "Česti su i fizički simptomi, poput smanjene tjelesne kondicije i glavobolja", rekla je Darina Falbová za DW.

Druge studije pokazuju da mnogi mladi i pet godina nakon lockdowna pate od poremećaja u prehrani, anksioznosti i depresije.

Promjene životnog stila povezane s lockdownom – više vremena pred ekranima, manje tjelesne aktivnosti i problemi sa snom – također negativno utječu na mentalno i fizičko zdravlje. Žene su izvijestile i o nepravilnostima u menstrualnom ciklusu, što bi moglo biti povezano sa stresom i hormonalnim promjenama nakon COVID-a 19, dodaje Falbová.

Tijekom i nakon pandemije, brige i problemi mladih često nisu bili shvaćeni dovoljno ozbiljno. Mladi su bili manje u fokusu jer se smatralo da imaju "niži rizik od teškog oblika COVID-a", dok su širi učinci na njihovo mentalno zdravlje, obrazovanje i dugoročni razvoj ostali zanemareni, naglašava Falbová, voditeljica studije.