Finska je izjavila da očekuje dodatno gomilanje ruskih trupa duž njihove zajedničke granice nakon završetka rata u Ukrajini, nakon izvješća da je Moskva pojačala svoje vojne baze blizu NATO granice.
General bojnik Sami Nurmi, načelnik strategije finskih obrambenih snaga, rekao je da vojska vrlo pomno prati ruske manevre te da im je dužnost, kao članici NATO saveza, "pripremiti se na najgore", piše Guardian.
Finska granična straža objavila je u srijedu da je završila prvih 35 kilometara (22 milje) planirane ograde duge 200 kilometara na istočnoj granici s Rusijom, koja je zatvorena više od godinu dana nakon što je Helsinki optužio Moskvu da šalje tražitelje azila u Finsku u sklopu "hibridne operacije". Ograda također koristi kamere i senzore za razlikovanje ljudi i životinja koji prelaze granicu.
Satelitske snimke, koje je objavio New York Times, pokazuju širenje vojne infrastrukture blizu finske granice, uključujući redove šatora, vojna vozila, obnovu skloništa za borbene zrakoplove i gradnju prethodno neiskorištene baze za helikoptere.
Nurmi je rekao: “Mijenjaju strukture i vidimo umjerene pripreme kada je riječ o izgradnji infrastrukture blizu naših granica, što znači da će, kad se rat u Ukrajini — nadamo se — završi, početi vraćati snage koje su se borile u Ukrajini, posebno kopnene trupe.”
Iako to nije bilo neočekivano jer se Finska rekordnom brzinom pridružila NATO-u 2023. nakon ruske invazije na Ukrajinu, Nurmi je rekao da pomno prate pripreme.
“Rade to fazno. Rekao bih da je još uvijek riječ o umjerenim brojkama. Nije riječ o velikoj izgradnji, ali na određenim mjestima grade novu infrastrukturu i dovode novu opremu,” rekao je.
Reagirajući na promjenu u aktivnostima Rusije, američki predsjednik Donald Trump je u utorak novinarima rekao da "uopće nije zabrinut zbog toga", dodajući da će Finska i Norveška "biti vrlo sigurne".
Ponavljajući taj stav, Nurmi kaže da "nema neposredne vojne prijetnje Finskoj ili NATO-u iz ovog smjera". "Ono što se dogodilo odmah nakon napada na Ukrajina jest to da smo se prijavili za članstvo u NATO-u, a zatim, kada smo primljeni, Rusija je najavila da će početi mijenjati svoj vojni status preko granice", dodao je.
Finci su navikli na blisku prijetnju od svog istočnog susjeda, no građani se i dalje prijavljuju na tečajeve obuke kako bi se pripremili za izvanredne situacije. Finsko Nacionalno udruženje za spremnost žena u izvanrednim situacijama (poznato kao Nasta) izvijestilo je da je interes za njihove tečajeve obuke i dalje visok nakon što je prvi put porastao 2022. godine, s više od 800 žena koje su se prijavile za njihov proljetni tečaj, a većina tečajeva popunjena je za tri do četiri minute.
Sjeverni udar 125
Ipak, Suvi Aksela, voditeljica komunikacija i organizacije Naste, ističe da rusko jačanje snaga u blizini granice nije velika tema razgovora u Helsinkiju. "Nije to za nas baš alarmantno", rekla je. "Navikli smo čuti stvari iz Rusije, poput svih tih prijetnji, i znali smo da su, nakon što smo se pridružili NATO-u, rekli da će pojačati prisutnost na granici. I vjerojatno hoće, samo zato što je to Rusija.“
U međuvremenu, u Arktičkom krugu, nešto više od 100 kilometara zapadno od ruske granice, na najvećem europskom poligonu za obuku, Rovajärviju, više od 6000 vojnika - uglavnom Finaca, uz švedske i britanske vojnike - sudjeluju na zajedničkoj vježbi bojevog gađanja "Sjeverni udar 125".
Vojnici tri države članice NATO-a uvježbavaju korištenje svojeg topništva i dronova. Britanski vojnici eksperimentiraju s dronovima za izviđanje, finski regruti obučavaju se na malim haubicama, a Šveđani isprobavaju svoje topničke sustave dugog dometa. "Ovo je demonstracija da NATO-ove snage mogu doći u Finsku", rekao je za Newsweek brigadir Nick English, zapovjednik 1. zrakoplovne brigade borbenog tima britanske vojske.
"Ne možete ignorirati činjenicu da se u Ukrajini trenutačno vodi kopneni rat, a dio uloge NATO-a je u odvraćanju". "Da biste odvraćali, morate biti vidljivi", dodao je.
Finska i Švedska, najnovije članice NATO-a, čvrsti su podupiratelji Kijeva, a njihov zaokret prema NATO-u razbjesnio je Moskvu. Finska ima posebno burnu povijest s Rusijom s kojom dijeli više od 1280 kilometara kopnene granice. Ova zemlja itekako pamti da je bila dio Ruskog Carstva u 19. stoljeću.
Finci posebno osjetljivi
Istovremeno, sve su oči uprte u nadolazeći summit NATO-a u Haagu idućeg mjeseca, a dužnosnici se nadaju nekakvom ‘bljesku‘ jasnoće o tome na koji način SAD želi preoblikovati svoje odnose s Europom. "Ništa još nije određeno", rekao je prošli tjedan Matthew Whitaker, američki veleposlanik pri NATO savezu. Razgovori će se, dodao je, održati nakon summita krajem lipnja.
Sudionici manevara na sjeveru Finske kažu da SAD nije bio uključen u njihove vježbe s bojevim streljivom niti su pružile ikakve mogućnosti za podršku vježbama. Vojnici ističu da američka odsutnost nema nikakve veze s trenutačnom političkom klimom te naglašavaju da su američki vojnici posljednjih mjeseci vježbali zajedno s drugim NATO snagama.
Također kažu da upravo Finci, više od Britanaca, pa čak i Šveđana, osjećaju kako im Rusija ‘puše za vratom‘. Dok neki ističu da je cijeli svijet zabrinut, ali i da se ne može stalno razmišljati o tome jer bi to bilo iscrpljujuće, drugi navode da su i više nego navikli na prijetnju koju Moskva predstavlja na sjeveru Europe. Rusija je "oduvijek tamo", rekao je potpukovnik Kimmo Ruotsalainen, zapovjednik topničke pukovnije finske brigade Kainuu, koja je vodila vježbe.
Finska je prije pet godina za vojsku izdvajala manje od 1,5 posto BDP-a, a prošlog mjeseca vlada u Helsinkiju najavila je da će zemlja u iduće četiri godine izdvajati najmanje 3 posto za obranu. "Ovom odlukom odgovorit ćemo na trenutačnu sigurnosnu situaciju u Europi i vojnu prijetnju koju predstavlja Rusija", rekao je u izjavi finski ministar obrane Antti Häkkänen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....