Pljačka koja se dogodila ove nedjelje u pariškom muzeju Louvre već se smatra pljačkom stoljeća, najvećom krađom u ovoj čuvenoj umjetničkoj galeriji, scenaristički dostojnoj uzbudljivog filma. Vrijednost ukradenih djela teško je izračunati jer su sva dio slavne francuske povijesti. No, ako se zna da je samo jedan komad poput kraljičine krune, koji je pljačkašima prilikom bijega ispao, procijenjen na nekoliko desetaka milijuna eura, onda o krajnjoj cifri postaje prilično naporno i maštati.
Napadači su probili sigurnost najposjećenijeg muzeja na svijetu uz prilično primitivne alate, izveli cijelu pljačku za ciglih sedam minuta i potom pobjegli na snažnim skuterima. Prema policijskoj rekonstrukciji, bila su ukupno četiri pljačkaša. Dvojica su u muzej došla na skuterima, a druga dvojica kamionetom s pomičnom stepeničnom platformom.
Centar Louvre se upravo bio otvorio, ali unutra je već bilo posjetitelja: bilo je između 9.30 i 9.40 ujutro. Lupeži su ušli kroz pročelje muzeja okrenuto prema Seini, koristeći mehaničke stepenice na izvlačenje s kamiona, slične vatrogasnim. Preko balkona su potom ušli u galeriju Apollo, koja se nalazi na prvom katu zdanja. Muškarci s kapuljačama očito su mjesecima ranije sve pomno isplanirali do zadnjeg detalja, i to nakon što su definirali i locirali najlakši ulaz u Louvre. Osiguranju u galeriji priprijetili su navodno pilama, kojima su odmah zatim razbili staklene vitrine kako bi ih spriječili da im se približe.
Nije još sasvim pouzdano definirano, no čini se da prilikom pljačke uopće nisu koristili nikakvo vatreno oružje. Svejedno, uspješno su ukrali devet komada najskupocjenijih artefakata iz tzv. Napoleonske zbirke. Prema podacima francuskog Ministarstva kulture, skupocjeni alarmni sustav bio je u punoj funkciji, a agenti su odmah intervenirali i evakuirali posjetitelje na sigurno. Zvuči otprilike kao ona slavna medicinska sentenca: operacija je uspjela, a pacijent je umro.
Provalnici su pobjegli iz Louvrea navlas istim putem kojim su i stigli, ali su se onda svi udaljili na brzim motociklima. Lopovi su u bijegu ostavili dio plijena, ali i dio opreme s kojom su ušli u muzej, što bi istražiteljima moglo pomoći u identifikaciji. Cijela operacija zajedno s upadom preko balkona trajala je oko sedam minuta, dočim je sama pljačka blaga izloženog u galeriji trajala manje od četiri. Prema riječima francuskog ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuñeza i ministrice kulture Rachide Dati, "jasno je da su na djelu bili profesionalni lopovi koji su prethodno dobro izvidjeli područje i utvrdili najzgodniji način ulaska u objekt". Tužiteljica Laure Beccuau sugerirala je globalno organiziranu visokoprofesionalnu skupinu.
Napadači, međutim, još nisu pronađeni, baš kao ni blago koje su odnijeli sa sobom. Policija je na prolazu navodno pronašla jedan jedini komad koji im je očito promaknuo u panici: riječ je o kruni koja je pripadala kraljici Eugeniji de Montijo. Igrom slučaja, radi se i o najvrjednijem među svim ukradenim artefaktima. Kruna, visoka 13 centimetara i široka oko 15, sadrži čak 1354 dijamanta, 1136 rozeta i 56 smaragda. Izradio ju je poznati pariški zlatar Alexandre-Gabriel Lemonnier za Svjetsku izložbu 1855. godine.
Muzej Louvre jedan je od nacionalnih simbola Francuske i Europe, najposjećenija umjetnička galerija i najveći muzej na svijetu. Otvoren je davne 1793. godine, a prostire se na ukupno 24 hektara površine u centru Pariza. Ima najveću zbirku antičke umjetnosti, s više od 30.000 izloženih djela. Među najznačajnijim i najposjećenijim tamošnjim izlošcima su Mona Lisa, Milska Venera, Nika sa Samotrake… Iz sasvim razumljivih razloga Louvre je i jedan od planetarno najzaštićenijih objekata ove namjene. U 2024. godini kroz njegove galerije prošlo je oko 9 milijuna ljudi, više od 30 tisuća dnevno. Oko dvije trećine posjetitelja Louvrea su strani turisti.
Galerija Apollo u koju su provalnici upali nalazi se na južnoj strani muzeja Louvre i prikazuje najvažnija djela iz francuske nacionalne povijesti, tj. ono što je ostalo od kraljevskoga nakita i krunskih dragulja. Baštinska vrijednost ovog fundusa je naprosto neprocjenjiva. Osim zlatarskih umjetničkih djela i freski, izložena su ukupno 23 dragulja koji su vjerojatno najčuveniji u svijetu. Neki od njih datiraju još od prije Francuske revolucije, uključujući najvrjednije dijamante u ovoj zbirci Regent i Sancy. Tu su i dragulji iz doba Napoleona Bonapartea te drugi nakit iz razdoblja Prvog i Drugog carstva.
Cijeli prostor je obnovljen relativno nedavno, 2019. godine, a otvoren je za posjetitelje u siječnju 2020. godine. Bio je pokriven najsuvremenijim alarmnim i protuprovalnim sustavima, što danas prilično cinično zvuči.
Sudeći prema podacima koji škrto cure iz francuskog tužiteljstva i policije, nedjeljni razbojnički plijen iz Louvra sastoji se od barem devet dragulja neprocjenjive vrijednosti. Dragulji u naušnicama i ogrlici su pripadali kraljicama Marie-Amélie, supruzi Louisa-Philippea I., i Hortense, udanoj za Louisa Bonapartea, koja je inače i majka cara Napoleona II. Čini su da su ukradeni i jedna kraljevska dijadema, ogrlica od safira, dva para naušnica, ogrlica od smaragda, te dijadema koja je pripadala carici Eugenie de Montijo i dva kraljevska broša. Uprava muzeja može se tješiti spoznajom da je im makar ostala na sigurnom kruna carice Eugenie de Montijo.
Ovo nije prva krađa koja se dogodila u kultnom pariškom muzeju. Najzloglasnija krađa u Louvreu dosad je bila ona tijekom koje je otuđena slavna Mona Lisa, remek-djelo Leonarda da Vincija i najposjećenija i najpoznatija umjetnička slika na svijetu. ‘Otmica‘ Mona Lise dogodila se 21. kolovoza 1911. godine kad je Talijan Vicenzo Peruggia, bivši zaposlenik Louvrea, ušao u galeriju dok je bila zatvorena i ukrao čuvenu sliku. Nitko nije primijetio njezin nestanak sve do sljedećega dana. Više od dvije godine kasnije policija je uhvatila Peruggiju u Firenci dok je pokušavao prodati Mona Lisu nekim imućnim kolekcionarima. Ista Da Vincijeva slika bilježi i nekoliko pokušaja vandalizacije u ovome izložbenome prostoru: i lani su je dvojica aktivista pokušala oštetiti bacivši na nju vrelu juhu, no budući da je zaštićena staklom tom prilikom nije bila oštećena.
Francuska je zemlja ljubavi, strasti i umjetnosti, pa ne čudi da takva ista nagnuća rese i tamošnje profesionalne razbojnike. Muzeji su im iznimno česta meta napada, pokušavaju ih pljačkati gotovo češće nego banke. Premda su svi muzejski artefakti dobro dokumentirani i teško ih je utopiti čak i na crnome tržištu, prestiž posjedovanja slavnih komada u privatnim zbirkama očito je mnogima dovoljna motivacija za traženje slabih točaka u skupim sustavima muzejske sigurnosti.
Samo u nekoliko zadnjih tjedana na meti lopova našlo se, i mimo Louvrea, nekoliko francuskih muzejskih i galerijskih prostora. Prije osam dana četiri naoružane osobe upale su u Muzej Jacquesa Chiraca u Corrèzeu, u središnjem zapadnom dijelu zemlje, te su ukrale kolekcionarski sat. Uspjeli su pobjeći, ali su uhićeni nekoliko dana kasnije. Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu također je opljačkan prije 15-ak dana. Nekoliko tatova upalo je i ukralo nekoliko zlatnika iz njegova fundusa, procijenjenih na više od 600.000 eura. A u noći između 3. i 4. rujna alarm se oglasio u ranim jutarnjim satima i u Muzeju Adriena Debouchéa u Limogesu. Lopovi su, što na prvu zvuči poprilično paradoksalno, poharali tamošnju kolekciju povijesne keramike. Razbili su prozor, ušli u jednu od galerija i ukrali nekoliko kineskih keramičkih vaza i drugih predmeta iz 14. i 15. stoljeća. Tek kad je šteta procijenjena na oko sedam milijuna eura, i običnim je smrtnicima postala jasna "računica" ove porculanske operacije.
Svi ovi događaji pokazuju da francuski muzeji više nisu sigurna utočišta, bez obzira na njihove raznolike funduse i njihove skupocjene sustave sigurnosti i zaštite. No, zadnji drski, brzi i proračunati upad u Louvre gotovo da je više od banalnoga kriminalnog djela: taj čin na više razina demonstrira pravu umjetnost pljačke, savršenu u svojoj bazičnoj jednostavnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....