Dok se mnoge središnje banke premišljaju, kalkuliraju i čekaju "bolji trenutak", Poljska se ponaša kao da je taj trenutak – upravo sada. Upravni odbor Narodne banke Poljske ne planira povlačenje ni najmanjim korakom unatrag od prošlotjedne odluke: zlatne rezerve trebale bi narasti s postojećih 550 tona na ambicioznih 700 tona, naravno uz ogradu da će "količina i kupnja ovisiti o uvjetima na tržištu", kako piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Ako je netko sumnjao u ozbiljnost namjere, brojke govore same za sebe. S 95 kupljenih tona zlata, "Nacionalna banka Poljske ostaje najveći prijavljeni kupac zlata u službenom sektoru", navodi Svjetsko vijeće za zlato u svojoj najnovijoj analizi službeno prijavljenih transakcija do studenoga prošle godine. Drugoplasirani Kazahstan, sa svojih 49 tona, ostaje daleko iza – gotovo upola slabiji, piše DW.
A Poljska tu nije stala. U prosincu je dodano još sedam tona, pa je središnja banka u Varšavi na kraju godine mogla hladno izvijestiti o ukupno 102 tone kupljenog zlata u 2025. godini. Za usporedbu, godinu ranije kupljeno je 90 tona – očito zagrijavanje prije pravog naleta.
‘Zlatni guverner‘ i poluge u pozadini
Cijela priča ima i lice – ili barem nadimak. Otkako je Adam Glapiński prije deset godina preuzeo dužnost guvernera, poljske zlatne rezerve povećale su se više nego pet puta. Njemački list piše kako se u publikacijama središnje banke 75-godišnji ekonomist rado fotografira ispred polica prepunih zlatnih poluga, uz samoproglašenu titulu "zlatni guverner".
Glapiński pritom tvrdi da ne skuplja zlato iz hira. Vođena načelima sigurnosti, likvidnosti i dugoročne profitabilnosti, Narodna banka Poljske nastavit će kupovati zlato "kad god pronađemo mogućnosti da ga steknemo pod povoljnim uvjetima". Ne brine ga ni mogućnost da cijene padnu – barem ne dovoljno da promijeni smjer, prenosi DW.
Argument da zlato ne donosi kamatu, koji često potežu ekonomisti, za njega nema preveliku težinu. Povijest ga, kaže, uči da je "zlato sidro sigurnosti zemlje, stup povjerenja u poljsku valutu i gospodarstvo te jamstvo nacionalne i ekonomske neovisnosti".
Više zlata nego što ga ima ESB
U cijeloj priči ne radi se samo o ekonomiji, nego i o geopolitici. Glapiński otvoreno priznaje da aktualna globalna previranja igraju ulogu: "U ovim teškim vremenima globalnih turbulencija i potrage za novim financijskim poretkom, zlato je jedini pouzdan instrument nacionalnih rezervi."
Devizne rezerve su, prema njegovu uvjerenju, nužne jer ni dolar ni euro ne smatra potpuno pouzdanima. Iako Poljska većinu vanjske trgovine obavlja u eurima, Varšava i dalje odbija uvođenje zajedničke valute, što je nedavno još jednom potvrdio i ministar financija Andrzej Domański.
On je pritom podsjetio na podatak koji zvuči gotovo provokativno: poljske zlatne rezerve već su veće od onih Europske središnje banke, koja je prošle godine raspolagala s 506 tona. Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je to vjerojatno i poruka nacionalne snage, iako neke nacionalne središnje banke znatan dio zlata drže unutar euro-sustava.
Za usporedbu, njemačka Bundesbanka s 3350 tona druga je najveća vlasnica zlatnih rezervi na svijetu, odmah iza američkih Federalnih rezervi.
Zlatni poredak i regionalna utrka
U svijetu zlatne politike, rang-liste nisu nebitne. Sa zalihama od 700 tona, "Poljska bi bila među deset vodećih zemalja s najvećim zlatnim rezervama na svijetu". Trenutačno se, prema TradingEconomicsu, nalazi na 12. mjestu, iza Nizozemske (612 tona) i Turske (641), no i turska središnja banka nastavlja s kupnjom.
Poljska pritom nije iznimka u istočnoj Europi. Češka narodna banka podigla je zalihe s 12 tona u 2023. na današnjih 72, s ciljem da do 2028. dođe do 100 tona. Srbija i Bugarska našle su se među 20 najvećih kupaca prošle godine, dok je Mađarska od 2018. povećala svoje rezerve s tri na 110 tona, čime je, odmah iza Poljske, najveći posjednik zlata u srednjoj i istočnoj Europi. Slijede Rumunjska (104), Češka (72), Srbija (51), Bugarska (43) i Slovačka (31).
Hrvatska, pak, u ovoj priči igra skromnu ulogu. Nakon prodaje oko 13 tona zlata 2001. godine, dugo je bila bez ikakvih rezervi. Tek nakon ulaska u eurozonu 2023. godine, u devizne rezerve vraćene su male količine, oko dvije tone. Upravljanje njima sada je usklađeno s ESB-om, a neki izvori Hrvatsku i dalje vode – s nula tona zlata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....