"Živimo u najopasnijem razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata", poručio je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz. "Svatko od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti nužne za snalaženje u krizi", dodao je.
Poljaci su svjesni da su zbog svoga zemljopisnog položaja ranjivi. Ruska invazija na susjednu Ukrajinu 2022. dodatno je povećala oprez, dok su ovogodišnji upadi dronova u poljski zračni prostor i val sabotaža povezanih s ruskom obavještajnom službom pojačali tjeskobu javnosti.
Najnoviji incident zabilježen je ovog mjeseca, kada je dignuta u zrak željeznička pruga; vlasti tvrde da iza napada stoji Moskva i da je cilj bio izazvati žrtve, piše The Guardian.
Sve je to potaknulo temeljito preispitivanje nacionalne sigurnosne strategije. Vlada je tako odobrila nacrt proračuna koji predviđa povećanje obrambene potrošnje na 4,8 posto BDP-a, što je znatno više nego u gotovo svim drugim zemljama NATO-a. Novi objekti moraju imati skloništa za bombardiranje, a pokrenuta je i obnova starih skloništa. Usto je započela gradnja tzv. istočnog štita, koji će se protezati duž granica s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingradom.
"Mirna vremena, nažalost, pripadaju prošlosti. Živimo u teškom i izrazito dinamičnom razdoblju. Analize različitih obavještajnih službi govore da postoji mogućnost potpune ruske invazije za godinu, dvije ili pet. Ne znam. Nadam se da ne", kazao je brigadni general Roman Brudło.
Brudło, koji se vojsci pridružio 1996. kao školovani mehaničar i zaljubljenik u tenkove, priznaje da bi se u ratu obilježenom dronovima i sabotažama klasična vojna znanja morala prilagoditi novim prijetnjama.
"Nisam vezan za tenk, niti itko ovdje misli da su stare vještine dovoljne. Prošli smo obuke koje nas pripremaju za nove vrste zadaća", rekao je. "Vjerujem da će Rusija na nas vršiti pritisak hibridnim metodama, ispod praga otvorenog rata, kako bi nas iscrpila, ali bez izazivanja jedinstvenog odgovora NATO-a."
Kapetan Karol Frankowski, časnik za komunikacije u brigadi, opisao je sudjelovanje na NATO-ovoj vojnoj vježbi "Saber Junction" u Njemačkoj, gdje je scenarij uključivao hibridni napad nepoznatog protivnika koji je doveo do uvođenja izvanrednog stanja.
"Moja je zadaća bila komunicirati s lokalnim stanovništvom tijekom krize. Glumci su utjelovljavali policijskog načelnika, novinare i građane, a mi smo morali postupati kao da je na snazi izvanredno stanje", rekao je.
Prema Brudłu i Frankowskom, jedna od ruskih hibridnih taktika jest poticanje "ilegalnih migracija" na europskim granicama. Trenutna je zadaća brigade pomagati graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku, odnosno u schengenski prostor, iz Bjelorusije. Senzori duž granične ograde bilježe svaki pokušaj prelaska. Dan prije posjeta vojnici su uhitili muškarca iz Afganistana, vjerojatno predviđenog za vraćanje u Bjelorusiju.
"To je nužno za zaštitu zemlje. Ne znamo tko je taj Afganistanac. Možda je špijun ili osoba koja želi destabilizirati Poljsku iznutra. Možda čak i ruski agent", rekao je Frankowski.
Ideja da Moskva i Minsk koriste migracije kao oružje služila je prethodnoj nacionalističkoj vladi kao opravdanje za oštre mjere prema migrantima od početka krize 2020. godine. No, kako primjećuju aktivisti, malo se toga promijenilo otkako je prije dvije godine vlast preuzela progresivna koalicija Donalda Tuska.
Fokus na rusku prijetnju potaknuo je i niz liberala, koji su prije kritizirali brutalno postupanje prema tražiteljima azila, da sada podupiru tvrdu politiku, kaže Aleksandra Chrzanowska iz koalicije Grupa Granica. "Drama i tragedija onih koji ovamo dolaze tražiti zaštitu više ne zanimaju javnost", istaknula je.
Chrzanowska upozorava da je sigurnost važna, ali smatra da je prikazivanje migranata kao prijetnje "nacionalistička, rasistička naracija" bez činjeničnih uporišta, piše The Guardian.
Istočni štit, uz već postojeći granični zid koji je podignula prethodna vlada, uključivat će nove rovove i utvrde duž granica s Bjelorusijom i Kalinjingradom, stvarajući prepreku za moguću invaziju. No, ako rat i dođe, malo je vjerojatno da će biti tradicionalan, s tenkovima na granici; štit će uključivati i GPS tornjeve te druge tehnološke instalacije za obranu od dronova.
U Gołdapu, gradu s oko 15.000 stanovnika nadomak Kalinjingrada, mještani su relativno mirni unatoč ruskom susjedstvu. "Prijetnja utječe na način razmišljanja, ali iskreno – više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški gledano, ovdje nismo primarna meta", kaže 45-godišnji Piotr Bartoszuk, ravnatelj strukovne škole.
Početkom 2000-ih granica se svakodnevno prelazila: Poljaci su odlazili po jeftinije gorivo, Rusi u kupnju i obilazak. Danas je granica zatvorena, a nekadašnji barovi i mjenjačnice stoje napušteni i obrasli travom.
"Rusija je nesumnjivo prijetnja, ali ne velika; članice smo NATO-a i vjerujem da nas ne bi napali iz vedra neba, kao Ukrajinu", kaže 15-godišnja Kornelia Brzezińska, učenica vojnog smjera koja se nada vojnoj karijeri. U slučaju rata, dodaje, ne bi oklijevala. "Otišla bih na frontu. Volim Poljsku i ne bih je napustila."
Na zidovima njezine škole još uvijek su vidljivi ožiljci gelera iz Drugog svjetskog rata, ostavljeni kao podsjetnik na razaranja koja su obilježila zemlju. Malo je preživjelih danas među živima, ali generacijska sjećanja i dalje oblikuju strahove od mogućeg novog rata, osobito među starijim Poljacima.
U vojnoj bazi nedaleko od Varšave, gdje se privodio kraju dan obuke, instruktor Pruszko istaknuo je da je organizirao i obuku za zaposlenike vlastite tvrtke, piše The Guardian.
"Mnogi mlađi kolege odrasli su u Europskoj uniji, u razdoblju mira, bez osjećaja prijetnje koji starije generacije dobro pamte. Nadam se da nam ove vještine nikada neće trebati, ali želim da znaju što učiniti ako taj trenutak ikada dođe", rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....