Artjom Vovčenko, 26-godišnji ruski državljanin, donio je tešku odluku da pobjegne iz ruske vojske 2022. godine u znak protesta protiv rata u Ukrajini. Njegov put od ruskih vojnih baza preko Indonezije do američko-meksičke granice bio je ispunjen nadom da će pronaći sigurnost i novi život daleko od represivnog režima Vladimira Putina. Umjesto utočišta, završio je u imigracijskom pritvoru u Sjedinjenim Državama, a potom u avionu za Moskvu, prenosi Jutarnji.
Vovčenko je 2020. pozvan na odsluženje vojnog roka nakon što je završio pravnu akademiju u Saratovu. Iako je u početku trebao služiti godinu dana, njegova je služba, poput tisuća drugih regruta, jednostrano produljena. U međuvremenu je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Vovčenko je postao svjestan da će biti poslan na bojište.
Odbio je sudjelovati. Posjetio je majku na samrti, a zatim pobjegao iz zemlje. Uskoro je ona preminula, dok je on u egzilu pokušavao stvoriti novi život. Na Baliju se posvetio jiu-jitsuu, sportu u kojem je nastupao na turnirima i koji mu je pružao privid normalnosti. No Rusija je protiv njega otvorila kazneni postupak za dezerterstvo i počela pritiskati njegovu obitelj, prenosi New York Times.
Put prema Americi i zatvoreni putovi azila
Svjestan da Indonezija nakon potpisivanja ugovora o izručenju s Rusijom više nije sigurna, Vovčenko je krenuo na dugi put preko sedam država. U srpnju 2024. stigao je do graničnog prijelaza u Kaliforniji i zatražio azil. Međutim, nije znao da su pravila već izmijenjena. Predsjednik Joe Biden prethodno je znatno otežao mogućnost dobivanja azila na južnoj američkoj granici.
Umjesto privremenog puštanja na slobodu, Vovčenko je poslan u pritvor u Mississippiju i Louisiani. Tamo je čekao odluku suda, podnio je zahtjev za privremenu zaštitu od deportacije, no njegov predmet dospio je pred suca poznatog po visokim stopama odbijanja azila. Od 2019. do 2024. godine, sudac Jacob D. Bashore odbio je čak 89% zahtjeva za azil, dok je nacionalni prosjek bio 58%.
U travnju 2025. sudac je odbio njegov zahtjev, a Vovčenko se slomio u sudnici. Bez novca i odvjetničke pomoći, odustao je od žalbe. Za njegova odvjetnika Kennetha Primolua odluka je bila neshvatljiva: “Slanje natrag u Rusiju bilo je kao smrtna presuda. Bio sam zatečen.”
Deportacija preko Kaira
Krajem kolovoza Vovčenko je ukrcan na let kojim su američke vlasti masovno deportirale desetke Rusa. Tijekom presjedanja u Kairu pokušao se skloniti u toalet, nadajući se da će izbjeći povratak u Moskvu. No egipatski su ga čuvari izvukli, ozlijedili i vezanog ga posjeli u zadnji red aviona.
“Plakao je gotovo cijeli let”, svjedočila je putnica koja je sjedila u njegovoj blizini. Po slijetanju u Moskvu predali su ga ruskim sigurnosnim službama. Od tada o njegovoj sudbini nema nikakvih vijesti.
Vovčenkov slučaj nije izoliran slučaj. U srpnju je deportiran i Leonid Melekhin, aktivist povezan s Aleksejem Navaljnim, koji je po povratku u Rusiju uhićen i optužen za “opravdavanje terorizma”. Sličnu sudbinu doživio je i 28-godišnji Jevgenij Mašinin, koji je nakon protjerivanja iz SAD-a ponovno morao bježati, ovaj put u Francusku.
Sve veći pritisak na ruske azilante
Organizacije poput Russian America for Democracy in Russia (RADR) upozoravaju da američki suci sve češće ignoriraju očite političke progone i opasnosti koje prijete disidentima u Rusiji. “Ljudi s politički motiviranim optužnicama ne bi smjeli biti deportirani”, upozorava Dmitrij Valuev iz RADR-a.
Vovčenko se suočio s optužbama za dezerterstvo, zločin koji u Rusiji nosi kaznu do 10 godina zatvora. Ruska vojska notorna je po nemilosrdnim i po život opasnim kaznama protiv dezertera, što je Vovčenku stvorilo stvarni strah od povratka. Tijekom svog pritvora u Sjedinjenim Državama, koji je trajao više od godinu dana, Vovčenko je uporno apelirao na američke vlasti, naglašavajući smrtnu opasnost koju bi njegov povratak u Rusiju predstavljao.
Unatoč njegovim molbama i dokazima o prijetnji, sudac je njegove zahtjeve ocijenio "neutemeljenima". Tricia McLaughlin, glasnogovornica Ministarstva domovinske sigurnosti, Vovčenka je nazvala "ilegalnim strancem", naglašavajući da ga ni "otvorena granica administracije Joea Bidena" nije poštedjela pritvora. Ova izjava sugerira da se Vovčenkov slučaj tretira isključivo kroz imigracijske zakone, zanemarujući njegove razloge za bijeg i potencijalnu opasnost u domovini.
Što se dogodilo s Vovčenkom nakon povratka u Rusiju, zasad ostaje nepoznato. No njegov nestanak u tišini podsjeća na sudbinu mnogih drugih koji su se našli između dviju vatra, autoritarnog režima u Moskvi i nepopustljive američke imigracijske politike.
Njegova priča ističe hitnu potrebu za jasnijim i humanijim pristupom međunarodnom pravu o azilu, posebno u vrijeme globalnih sukoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....