Utvrdivši da je izvoz elektroničke, strojarske i informatičke opreme koja može poslužiti za vojne potrebe iz Europske unije (EU) u Kirgistan u prvih deset mjeseci prošle godine porastao 800 posto, Europska komisija (EK) proširila je zabranu izvoza spomenute opreme iz EU u Rusiju i na Kirgistan.
"Izvoz opreme iz Kirgistana u Rusiju 1200 posto je veći nego prije agresivnog rata Rusije. Uvrštenja na popis sankcioniranih roba usmjerena su, među ostalim, na obradne centre za obradu kovina i strojeve za prijam, konverziju i slanje ili regeneraciju glasa, slike ili drugih podataka, uključujući aparate za prespajanje i aparate za usmjeravanje", navodi se u odluci Komisije o 20. paketu sankcija namijenjenih Rusiji, objavljenoj u Službenom glasniku EU, piše Jutarnji list.
U jednom od prvih paketa sankcija EU namijenjenih Rusiji, donesenom 2014. nakon pripajanja Krima Rusiji, podsjetimo, ukupno je pedesetak vrsta elektroničke, strojarske i informatičke opreme stavljene na popis roba čiji je izvoz iz EU u Rusiju zabranjen jer može poslužiti u vojne svrhe. Od elektroničke opreme, tu su, među ostalim, digitalni fotoaparati, televizijske kamere i antene, dijelovi za računala poput procesora i poluvodiča te ugradbeni elementi strojeva poput kondenzatora, kugličnih ležajeva i utičnica. Sve to sada je zabranjeno izvoziti iz EU i u Kirgistan.
"Strojevi za prijenos glasa i podataka upotrebljavaju se, među ostalim, za terenske komunikacijske mreže i za telemetriju bespilotnih letjelica. Visoka razina uvoza takvih proizvoda u Kirgistan iz Unije u usporedbi s predratnim podacima ukazuje na stalan i posebno visok rizik od izbjegavanja mjera naknadnom prodajom, isporukom, prijenosom ili izvozom robe iz Kirgistana u Rusiju", napominje EK čija je odluka, očekivano, već izazvala reakciju kirgiskih vlasti.
Reakcija Kirgistana
Izražavajući privrženost poštovanju međunarodnog prava, kirgistansko se ministarstvo vanjskih poslova požalilo da EK prilikom donošenja 20. paketa sankcija Rusiji nije uvažila argumente njegove zemlje.
"Unatoč stalnim pregovorima, redovitoj razmjeni posjeta s europskim partnerima, kao i pravovremenom dostavljanju svih traženih dokumentiranih informacija u skladu sa zahtjevima Europske komisije, uključujući informacije o mjerama koje su poduzela državna tijela Kirgiske Republike, stav kirgiske strane i dalje se ignorira i, zapravo, ostaje uglavnom ignoriran, što stvara ozbiljne nesporazume", stoji u priopćenju kirgiskog MVP-a uz upozorenje kako je odluka EU u suprotnosti s prethodno najavljenim planovima za jačanje suradnje sa srednjom Azijom.
I u odluci o 20. paketu sankcija Rusiji EK spominju se razgovori s vlastima Kirgistana o poštovanju sankcija koje je Unija zavela Moskvi, ali uz napomenu da kirgiske vlasti nisu provele dogovore s Bruxellesom.
"Unatoč višestrukim zahtjevima i unatoč različitim razmjenama, Kirgistan nije donio ni proveo mjere dostatne kako bi osigurao da se oprema podrijetlom iz Unije ne izvozi ponovno u Rusiju, čime se značajno povećava rizik da se njegova jurisdikcija upotrebljava za izbjegavanje Unijinih mjera ograničavanja", navodi EK.
Skromna razmjena
Prema tvrdnjama portala Eurodebt.eu, Kirgistan je prva država na koju je EU primijenila proširenje sankcija koje je uvela drugoj zemlji. Brojne tvrtke ili pojedinci iz trećih zemalja i dosad su bili obuhvaćeni sankcijama koje je Bruxelles uveo za Rusiju, ali nikada cijela jedna država, odnosno njezini uvozni sektori.
"Ovaj potez nosi daljnje posljedice za cijelu srednjoazijsku regiju. Bruxelles će sada pratiti Kazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan kroz prizmu potencijalnih rizika ponovnog izvoza. Za transportne tvrtke koje opslužuju koridore istok - zapad, uključujući Transkaspijsku rutu i takozvani srednji koridor, provjera izvođača radova iz ove regije postaje ne toliko dobra praksa koliko zakonska obveza", piše u komentaru Eurodebt.eu.
Trgovina između Hrvatske i Kirgistana toliko je mala u našoj ukupnoj bilanci robne razmjene s inozemstvom da se u redovitim izvješćima Državnog zavoda za statistiku (DZS) niti ne vodi kao zasebna stavka. Gospodarska razmjena s Kirgistanom s istovjetnim podacima za Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan i još neke države u statistici DZS-a dio je stavke "ostale azijske zemlje" s ukupnim prometom u prva dva mjeseca ove godine od 17 milijuna dolara i s padom od dvadesetak posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za usporedbu, naša gospodarska razmjena s Litvom bila je u promatranom razdoblju dvostruko veća nego s "ostalim azijskim zemljama", koje u statistici DZS-a ne obuhvaćaju, osim giganata poput Kine, Južne Koreje, Indije ili Japana, ni manje azijske ekonomije poput Vijetnama, Filipina ili Libanona, s kojima se razmjena također vodi zasebno, navodi Jutarnji list.
Tankeri i LNG
Najnoviji europski paket sankcija za Rusiju, osim s Kirgistanom, intenzivno se, među ostalim, bavi i tankerima kojima se ruska sirova nafta doprema na europsko tržište, odnosno tzv. flotom u sjeni te uvozom ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU. Komisija od poduzeća u Uniji zahtijeva da postrože kontrolu prodaje tankera tvrtkama iz trećih zemalja kako ta plovila ne bi kasnije postala dio "flote u sjeni". Traži da se u ugovorima o kupoprodaji tankera ugradi odredba da se plovila ne mogu dalje prodavati ili prenositi nijednoj fizičkoj ili pravnoj osobi, subjektu ili tijelu u Rusiji ili za upotrebu u Rusiji.
Dok je flota u sjeni bila obuhvaćena i prethodnim paketima sankcija koje je EU namijenila Rusiji, uvoz ruskog LNG-a u Uniji prvi put je sankcioniran, ali s odloženim djelovanjem.
"Uvodi se zabrana pružanja usluga terminala za LNG ruskim subjektima ili subjektima koji su u vlasništvu ili pod kontrolom ruskih državljana ili operatora. Relevantni ugovori za predmetne usluge terminala za LNG trebaju automatski prestati 1. siječnja 2027.", odlučila je Komisija.
Kada je u pitanju dio sankcija Unije prema Rusiji namijenjen financijskom sektoru, u najnovijem paketu proširen je popis ruskih banaka s kojima su zabranjene transakcije i ruskih kriptovaluta zabranjenih za trgovanje u EU, ali i dan osvrt Komisije na najavljeno uvođenje digitalnog ruskog rublja.
"Iako je još u pripremnoj fazi, cilj je projekta digitalnog ruskog rublja, među ostalim, pružiti platni sustav kojim se ruske osobe štite od učinka mjera ograničavanja utvrđenih u Uredbama EU iz 2014.", ističe EK. Spomenute uredbe odnose se na pakete sankcija koje je Bruxelles uveo Moskvi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....