Trebao je to biti rutinski samit Europske unije i Latinske Amerike. Glavna tema samita, održanog u kolumbijskom gradu Santa Marti, trebala je biti jačanje suradnje u energetici, borba protiv klimatskih promjena i međunarodna sigurnost. No, samit je obilježen zahtjevima ključnih zemalja Latinske Amerike da EU osudi imperijalne namjere SAD-a prema Venezueli.
U kritici američkog imperijalizma najoštriji je bio domaćin samita, ljevičarski kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, koji je u uvodnom govoru istaknuo da su američki napadi na brodove na Karibima odnijeli već više od 60 života. Washington tvrdi da napada brodove za prijevoz droge te da su ubijeni bili narkodileri, dok Petro ta ubojstva naziva „izvansudskim pogubljenjima” ribara i civila.
Na tom fonu, Petro je u govoru upozorio na licemjerje svijeta koji govori o miru, dok istodobno provodi vojne akcije koje ubijaju civile. „Što radimo na ovom samitu u današnjem svijetu usred projektila?”, upitao je Petro prisutne EU političare, dodavši kako želi da samit bude „svjetionik usred barbarstva”.
Još je žešći Petro bio u govoru na narodnom skupu u Santa Marti uoči početka samita, kada je američkog predsjednika Donalda Trumpa optužio da vojnom prijetnjom Venezueli želi skrenuti pozornost s istrage o svom pokojnom prijatelju Jeffreyju Epsteinu, kojeg se optužuje za seksualno zlostavljanje djece, u čemu su navodno sudjelovale i javne osobe iz vrha američkog društva.
„Klan pedofila želi uništiti našu demokraciju. Kako bi spriječili objavljivanje Epsteinove liste, šalju ratne brodove da ubijaju ribare i prijete našem susjedu invazijom zbog njihove nafte. Žele pretvoriti regiju u još jednu Siriju, Irak, Libiju, punu robova na prodaju”, poručio je Petro iz Santa Marte.
Solidarnost s Venezuelom
Kolumbijski predsjednik pritom je Trumpu poručio da Latinska Amerika „neće šutjeti” dok Washington širi svoje operacije protiv navodnih „krijumčara droge” na Karibima. Naprotiv, kako je Petro rekao, ljudi Latinske Amerike „ustat će u milijunima”.
„Ako suri orao napadne kondora, jaguar će se probuditi. To buđenje bit će uraganske snage”, upozorio je Petro predsjednika SAD-a.
Za čitatelje kojima ova zoološka metafora možda nije dovoljno jasna, evo ključeva šifre: suri orao je vizualni simbol Sjedinjenih Država, ptica kondor je simbol južnoameričkih Anda, a jaguar je divlja mačka koja živi samo u Južnoj Americi. Drugim riječima, kolumbijski predsjednik upozorava američkog kolegu da će, ako ovaj napadne Venezuelu, susjedne jaguarske zemlje priskočiti u pomoć Venezueli.
Petro i Trump ni inače nisu bili u dobrim odnosima, a te su se relacije dodatno pogoršale prošlog mjeseca, kada je Trump uveo Petru sankcije, nazvavši ga „narkobosom” i optuživši ga za nedostatak odlučnosti u borbi protiv narkokartela.
No, Petru je podršku na samitu dao brazilski predsjednik i ikona latinskoameričke ljevice Lula da Silva, koji je upozorio da se prijetnja uporabom vojne sile ponovno vraća u svakodnevicu Latinske Amerike.
„Stari obrasci i retorika vraćaju se kako bi opravdali nelegitimne intervencije”, rekao je Lula, koji je na samitu zagovarao deeskalaciju američkih prijetnji i očuvanje mira, te je pozvao latinskoameričke zemlje da pomognu u sprječavanju sukoba u Venezueli.
„Rekao sam Trumpu da je Latinska Amerika regija mira”, kazao je Lula.
Mnogi promatrači ostali su iznenađeni činjenicom da se Lula osobno pojavio na samitu u Santa Marti, budući da je Brazil ovih dana domaćin UN-ove konferencije o klimi COP30. Brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira objasnio je novinarima kako Lulina odluka da dođe u Kolumbiju „odražava regionalnu solidarnost s Venezuelom”.
Ustrašeno europsko govedo
Samit u Kolumbiji obilježen je i slabim odazivom europskih državnika, što analitičari tumače upravo Petrovom najavom da će na samitu tražiti zajedničku osudu agresivnog ponašanja SAD-a prema Venezueli. Takav zahtjev bio je noćna mora za europske čelnike: kako ćeš osuditi onoga čiji si politički vazal?
Stoga su mnogi od njih izabrali ostati kući, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, njemačkog kancelara Friedricha Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. U takvim okolnostima, europsku delegaciju u Kolumbiji predvodili su predsjednik Europskog vijeća António Costa, šefica EU diplomacije Kaja Kallas i španjolski premijer Pedro Sánchez.
Neki od njih pokušali su ublažiti tenzije nastale nakon Petrova govora, ističući porast trgovine između EU-a i Latinske Amerike, kao i zajednički napredak u programima digitalne povezanosti, zelenoj tranziciji, društvenom razvoju i umjetnoj inteligenciji.
„Biramo dijalog, a ne podjele. Biramo suradnju, a ne konfrontaciju. Biramo partnerstvo, a ne izolaciju. A u ovom našem multipolarnom svijetu potreban je multilateralni odgovor”, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa, ne spominjući američke napade na brodove na Karibima.
Međutim, usprkos tim europskim naporima da se naglase „dijalog i suradnja”, samit je ipak ostao u sjeni američke vojne prijetnje koja se nadvila nad Venezuelom. Neslaganje između latinskoameričkih čelnika i EU političara – odnosno nespremnost europske delegacije da osudi Trumpa – u završnoj je deklaraciji amortizirana kompromisom: osudit će se uporaba sile protivna međunarodnom pravu, ali se neće spominjati Trumpovo ime.
Kako je novinarima pojasnila Kaja Kallas, ime američkog predsjednika se u deklaraciji ne spominje zato što „nije postignut konsenzus”. Umjesto toga, dokument naglašava važnost poštovanja Povelje UN-a te „potrebu za očuvanjem stabilnosti i sigurnosti na moru”.
Ukratko: suri orao se približio, kondor ga je uočio, jaguar spava s jednim okom, a europsko govedo ukočilo se zbog straha od orla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....