Litva ima planove za evakuaciju zbog prijetnji iz Rusije, ali se "neće predati" u slučaju napada, rekao je za BBC Mindaugas Sinkevičius, premijer te baltičke države.
Litavci se osjećaju "stalno ugroženima" od Rusije, ponajviše zbog ulaska bespilotnih letjelica u zračni prostor te zemlje, izjavio je Sinkevičius u emisiji "Newsnight", prenosi BBC.
Istaknuo je da će, dođe li do napada, "uzvratiti udarac i pružiti otpor".
Ipak, napomenuo je da postoje planovi za "različite scenarije", navodeći kao primjer "besprijekorno" izmještanje starijih osoba iz gradova uz izbjegavanje prometnih gužvi.
Litva, članica NATO-a, dijeli kopnenu granicu s ruskom enklavom Kalinjingradom.
"Razmatramo različite scenarije, od kojih se o nekima ne raspravlja javno. Suočeni smo sa stvarnim prijetnjama – ne svakodnevno, ali suočavamo se s njima i to je za nas realnost", rekao je Sinkevičius za BBC.
Dodao je da je Ujedinjenom Kraljevstvu potrebna "promjena načina razmišljanja" kada je riječ o pristupu obrani, no napomenuo je da je Litva "bliže granici i bliže prijetnji".
Do ovoga dolazi samo tjedan dana nakon što su NATO-ovi piloti borbenih zrakoplova oborili bespilotnu letjelicu koja je ušla u litavski zračni prostor.
Iako podrijetlo letjelice nije potvrđeno, litavski ministar obrane Robertas Kaunas izjavio je za emisiju Newshour da je letjelica stigla iz smjera Bjelorusije – litavskog susjeda i ključnog ruskog saveznika.
"Zahvaljujući brzoj i profesionalnoj reakciji litavskih i talijanskih snaga, NATO je još jednom pokazao svoju spremnost za zaštitu zračnog prostora.
Ujedinjeni smo i danonoćno predani obrani svakog centimetra teritorija NATO-a", rekao je Wes Streeting, britanski ministar obrane.
Moskva nije komentirala ovaj incident.
Upadi vojnih bespilotnih letjelica diljem Europe postali su učestaliji od početka ruske invazije na Ukrajinu. U svibnju su stanovnici Vilniusa, glavnog grada Litve, bili prisiljeni potražiti sklonište nakon što je aktivirana uzbuna za dronove, što je dovelo do privremene obustave zračnog i željezničkog prometa.
NATO-ovi zrakoplovi su u nekoliko navrata poletjeli kako bi oborili zalutale ukrajinske dronove koji su ove godine ušli u zračni prostor susjednih baltičkih zemalja - Estonije i Latvije.
Ukrajina je za pojavu ovih zalutalih dronova okrivila rusko elektroničko ratovanje, odnosno tehnologiju dizajniranu za promjenu putanja leta ukrajinskih dronova.
Litva, Estonija i Latvija pridružile su se NATO-u 2004. godine, čime su prihvatile odredbu članka 5. koji navodi da se "oružani napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice", piše BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....