Iran neće pregovarati sa Sjedinjenim Državama, objavio je Ali Larijani, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Objavio je to na društvenim mrežama kao odgovor na objavu na X-u u kojoj se poziva na The Wall Street Journal koji je, pak, izvijestio da je Larijani predstavio inicijativu za nastavak razgovora s Bijelom kućom preko omanskih posrednika. Tako je demantirao i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je u intervjuu za The Atlantic izjavio da ga je novo iransko vodstvo zamolilo da nastavi pregovore, a on je pristao.
Pritom je važnije to što je Trump izrazio nadu da će elitna iranska vojna grupacija, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), "jednostavno predati svoje oružje iranskom narodu". Američki predsjednik pozvao je pripadnike IRGC-a da polože oružje ili se suoče sa "sigurnom smrću", što još jednom pokazuje da on ne shvaća IRGC. To je elitna oružana snaga i ustavno priznata komponenta iranske vojske, osnovana 1979. nakon Islamske revolucije. Djeluje uz redovnu vojsku zemlje, ali izravno odgovara vrhovnom vođi, kao neka vrsta iranskog SS-a, piše Jutarnji list.
Njihova je doktrina izgrađena na velayat-e faqihu, odnosno zaštiti Islamske revolucije i njezinoj odanosti vrhovnom vjerskom vođi, isprva ajatolahu Ruholahu Homeiniju koji je umro 1989., a dok nije likvidiran, Aliju Hameneiju.
Korpus čuvara revolucije se sastoji od kopnenih, pomorskih i zračnih snaga te, dodatno, kontrolira i paravojnu miliciju poznatu kao Basij. Također ima vanjske operativne snage pod nazivom Quds Force, koje su usmjerene na specijalne operacije izvan iranskog teritorija. Igra ključnu ulogu u iranskoj obrani, stranim operacijama i regionalnom utjecaju sa svojih oko 190 000 aktivnih pripadnika i ukupno 600.000 ako se uključe pričuve. Za usporedbu, službene oružane snage Irana imaju 350.000 pripadnika, ali još od Homeinija vlasti im ne vjeruju u potpunosti jer ih smatraju ideološki premekanima.
Zato IRGC, a ne vojska, upravlja iranskim programom balističkih raketa, odgovoran je za sigurnost tamošnjeg nuklearnog programa i koordinira suradnju s regionalnim saveznicima poput Hezbolaha, hutista i Hamasa u onome što se opisuje kao "osovina otpora".
IRGC je također duboko ukorijenjen u iranskim političkim i ekonomskim strukturama. Tvrtke povezane s IRGC-om imaju ugovore u ključnim sektorima kao što su iranski prirodni resursi, promet, infrastruktura, telekomunikacije i rudarstvo. Iranski dužnosnici to nazivaju "ekonomijom otpora" i kažu da je to dio načina na koji je Iran zaobišao međunarodne sankcije.
Tu je i Basij s 450.000 pripadnika, koji je također osnovao Homeini 1979. godine, dobrovoljačka paravojna postrojba koja regrutira članove spremne slomiti kritičare režima, što su dokazali u siječnju kada su pobili tisuće demonstranata. Tijekom iransko-iračkog rata članovi Basija dobrovoljno su se javljali i bili su raspoređeni na prve crte bojišnice. Poticani su na "misije mučeništva" u kojima bi čistili minska polja u ljudskim valovima kako bi očistili bojište za napredovanje iskusnijih vojnika.
Pojedini analitičari smatraju da bi najnoviji napadi na Iran i atentat na Hameneija mogli čak proširiti kontrolu IRGC-a nad iranskom državom. Direktor inicijative Atlantskog vijeća za sigurnost Bliskog istoka, Jonathan Panikoff, drži kako je manje vjerojatno da će kraj sadašnjeg režima u Iranu dovesti do demokracije, a prije do "vojno kontrolirane države koja bi mogla ponuditi novog vrhovnog vođu kao simboličan znak milijunima konzervativnih Iranaca, ali s moći čvrsto u rukama IRGC-a".
S druge strane, Trump je najavio da će operacija protiv Irana trajati otprilike četiri tjedna "ili čak i manje". Međutim, iranska agencija Tasnim citira ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija da je Iran je taj koji će odlučiti kako će i kada rat završiti, piše Jutarnji list.
"Imali smo dva desetljeća da proučavamo poraze američke vojske na našem neposrednom istoku i zapadu. U skladu s tim smo naučili lekcije", objavio je on u nedjelju na X-u, misleći na američke vojne invazije na Irak i Afganistan početkom 2000-tih.
"Bombardiranja u našem glavnom gradu nemaju utjecaja na našu sposobnost vođenja rata. Decentralizirana i raširena obrana omogućava nam da odlučimo kada će i kako rat završiti", zaprijetio je Aragči. Kada diplomati nastupaju tako rezolutno, to ukazuje da mir nije na vidiku, barem ne u skorije vrijeme.
I američki političari i mediji, pozivajući se na obavještajne podatke Pentagona, osporili su Trumpovu tvrdnju da je Iran bio blizu lansiranja raketnih napada na američke saveznike i američki teritorij. Prema obavještajnim podacima, Teheranu bi trebalo deset godina da izgradi arsenal. Razlog zajedničkog napada s Izraelom nije "neposredna i izravna prijetnja". Kao što kolumnist David Sanger piše u The New York Timesu: "Nije bilo neposredne prijetnje iz Irana. Ali, Trump je vidio priliku da oslabljenu vladu gurne na rub i nadao se da će izazvati narodni ustanak", a i izračunali su da nitko od iranskih saveznika s takozvane nove osovine zla neće priskočiti u pomoć ajatolahovu režimu. Ovo je bila najbolja prilika u 47 godina", zaključio je Sanger.
No, prema izraelskim obavještajcima, Iran je nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata obnavljao svoj arsenal i modernizirao projektile. Procjene izraelskih obavještajnih službi otkrivaju da je iranski arsenal do početka trenutačnog sukoba ponovno iznosio 2500 balističkih projektila. Većina balističkih i krstarećih projektila danas se oslanja na više sustava navođenja kako bi se osiguralo da prođu kroz široko rasprostranjeno GPS ometanje. Najnapredniji projektili koriste optičko navođenje, s ugrađenim kamerama ili senzorima za snimanje koji im pomažu da se usmjere prema meti. Ali, u iranskom inventaru samo nekoliko projektila, kao što su Haj Qasem i Qassem Bassir na kruto gorivo - predstavljenih 2020. odnosno 2025., navodno ima ovu tehnologiju, piše Jutarnji list.
U Teheranu tvrde da su žrtve, a ne prijetnja drugima. Iransko društvo Crvenog polumjeseca priopćilo je da je u Iranu ubijeno 555 ljudi nakon napada SAD-a i Izraela u više od 130 gradova. Bolnica Gandhi u iranskoj prijestolnici bombardirana je u nedjelju navečer, što se smatra ratnim zločinom. Napad je izazvao izvanrednu situaciju u medicinskom centru i potaknuo osoblje da prebaci pacijente i novorođenčad "na sigurna mjesta".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....