Zdravstveni dužnosnici u južnoj kineskoj provinciji Guangdong vode sveopći rat protiv komaraca kao odgovor na najveću epidemiju čikungunja virusa u povijesti zemlje. S više od 8.000 zaraženih u posljednjih nekoliko mjeseci, vlasti su pribjegle drastičnim mjerama koje podsjećaju na taktike suzbijanja pandemije COVID-19, uključujući masovno zaprašivanje ulica, prisilne hospitalizacije i stroge kontrole kućanstava, prenosi net.hr.
Ovaj događaj ponovno je stavio u fokus globalnu prijetnju ovog virusa poznatog po izazivanju iscrpljujućih bolova u zglobovima.
Čikungunja je virusna bolest koju prenose komarci, a ime joj potječe iz jezika naroda Makonde iz Tanzanije, gdje je virus prvi put identificiran 1952. godine. Naziv doslovno znači "onaj koji se savija", što slikovito opisuje pogrbljeno držanje oboljelih zbog intenzivnih bolova. Virus pripada rodu Alphavirus i postao je značajna javnozdravstvena prijetnja u više od 110 zemalja diljem Afrike, Azije, Amerike i Europe.
Simptomi čikungunja virusa
Nakon ugriza zaraženog komarca, simptomi se obično pojavljuju unutar 3 do 7 dana. Bolest počinje naglo, s visokom temperaturom i onim što je njezin zaštitni znak – teškom, često iscrpljujućom boli u zglobovima, posebno u šakama, zapešćima i gležnjevima.
Ostali česti simptomi uključuju:
- Osip na koži
- Glavobolju i bol u mišićima
- Umor i mučninu
- Oticanje zglobova
Iako se većina pacijenata oporavi unutar tjedan ili dva, bol u zglobovima može postati kronična i trajati mjesecima, a u nekim slučajevima i godinama, značajno narušavajući kvalitetu života. Zbog sličnosti simptoma, čikungunja se lako može zamijeniti s denga groznicom ili Zika virusom, što otežava postavljanje dijagnoze.
Virus čikungunja prvenstveno prenose ženke komaraca iz roda Aedes, i to dvije vrste: Aedes aegypti i Aedes albopictus, poznatiji kao azijski tigrasti komarac. Ovi komarci su najaktivniji danju, osobito u zoru i sumrak, a razmnožavaju se u stajaćoj vodi, često u blizini ljudskih naselja – u kantama, odbačenim gumama ili začepljenim olucima.
Virus se ne prenosi izravno s čovjeka na čovjeka. Ciklus započinje kada komarac ugrize zaraženu osobu i unese virus, koji se zatim replicira unutar komarca i prenosi na sljedeću osobu ugrizom. Klimatske promjene, koje donose toplije i vlažnije uvjete, te pojačana globalna putovanja, ključni su faktori koji pogoduju širenju ovih komaraca i samog virusa u nova područja.
Trenutno ne postoji specifičan antivirusni lijek za čikungunja virus. Liječenje je isključivo simptomatsko i usmjereno na ublažavanje tegoba. Liječnici preporučuju odmor, unos puno tekućine te lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, poput paracetamola. Važno je izbjegavati nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) dok se ne isključi denga groznica, kako bi se smanjio rizik od krvarenja.
Dobra vijest je da cjepiva postoje. Dva cjepiva (IXCHIQ i Vimkunya) nedavno su dobila odobrenja u SAD-u i Europi. Međutim, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, ona još uvijek nisu široko dostupna niti se masovno koriste, a primarno se preporučuju putnicima u područja s aktivnim epidemijama i laboratorijskim radnicima.
Rizik za Hrvatsku
Epidemija u kineskoj provinciji Guangdong, potaknuta monsunskim poplavama koje su stvorile idealne uvjete za razmnožavanje komaraca, pokazuje koliko brzo se virus može proširiti u gusto naseljenim područjima s populacijom koja nema prethodno stečen imunitet. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao je upozorenje za putnike u tu regiju, naglašavajući važnost cijepljenja i zaštite od uboda.
Za Hrvatsku, ova situacija predstavlja upozorenje.
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), jedan od glavnih prijenosnika virusa, već je godinama široko rasprostranjen, osobito u mediteranskim dijelovima zemlje. Iako u Hrvatskoj do sada nisu zabilježeni autohtoni slučajevi prijenosa, importirani slučajevi kod putnika povratnika jesu. S obzirom na prisutnost vektora i globalnu povezanost, teoretska i praktična mogućnost lokalnog širenja virusa postoji.
Stoga je ključno usredotočiti se na prevenciju: korištenje repelenata, nošenje odjeće dugih rukava, postavljanje mreža na prozore te, najvažnije, redovito uklanjanje stajaće vode iz našeg okoliša kako bismo smanjili mjesta za razmnožavanje komaraca. Čikungunja je još jedan podsjetnik na to kako su u povezanom svijetu lokalne epidemije brzo mogu postati globalna prijetnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....