Desetljećima je Europska unija funkcionirala na temelju prešutnog dogovora: Njemačka je upravljala novcem, Francuska vojskom. Sada se situacija mijenja.
Dok Njemačka teži postati vodeća europska vojna sila, politička ravnoteža se mijenja. U Francuskoj postoji borba za očuvanje relevantnosti, dok u Poljskoj njemačko naoružavanje budi stare duhove i stvara osjećaj da bi savez Berlina i Varšave mogao biti najučinkovitiji način držanja Rusije na distanci, piše Politico.
"Gdje god idem u svijetu, od Baltika do Azije, ljudi traže od Njemačke da preuzme više odgovornosti", rekao je Christoph Schmid, zastupnik njemačkih socijaldemokrata u obrambenom odboru Bundestaga.
Njemačka s najvećom europskom vojskom, opremljenom najsuvremenijim tenkovima, raketama i mlažnjacima, daleko je od kaotičnog Bundeswehra ismijavanog zbog niskog morala i zastarjele opreme. Ta vojna moć vezana je uz političku i ekonomsku težinu – i Europa će se morati prilagoditi dominantnoj Njemačkoj.
Očekuje se da će Njemačka do 2029. trošiti 153 milijarde eura godišnje na obranu. To je oko 3,5 posto BDP-a, što je najambicioznije vojno širenje zemlje od ponovnog ujedinjenja. Francuska, za usporedbu, planira dosegnuti oko 80 milijardi eura do 2030. godine.
Poljska ove godine planira potrošiti 186 milijardi zlota (44 milijarde eura) na obranu, što je jednako 4,7 posto BDP-a – najvišoj razini u NATO-u – i planira imati jednu od najvećih i najbolje opremljenih vojski u Europi.
Fiskalna stvarnost također se mijenja. S Parizom, koji se bori s dugom iznad 110 posto BDP-a i deficitom većim od 5 posto, Berlinu daje slobodu zaduživanja na kojoj mu susjedi mogu samo zavidjeti. Poljska se također bori za kontrolu javne potrošnje, što je pogoršano eksplozijom obrambenih izdataka.
‘Najvažnija promjena u EU-u‘
Jedan dužnosnik EU-a nazvao je promjenu u njemačkom vojnom potencijalu "telurskom" ili "pokretnom". Drugi diplomat to je izrazio izravnije: "To je najvažnije što se trenutno događa na razini EU-a."
Interni dokumenti o nabavi koje je vidio Politico pokazuju da se Berlin priprema progurati 83 milijarde eura obrambenih ugovora kroz Bundestag do kraja 2026. To je neviđeni porast koji utječe na svako područje oružanih snaga, od tenkova i fregata do dronova, satelita i radarskih sustava.
I to je samo početna faza. Iza nje stoji mnogo veća "lista želja" Bundeswehra, vrijedna 377 milijardi eura, dugoročni plan koji obuhvaća više od 320 novih programa naoružanja u svim vojnim područjima.
Prema planovima nabave, manje od 10 posto novih ugovora ide američkim dobavljačima – što je obrat nakon godina u kojima je Berlin bio jedan od glavnih obrambenih kupaca Washingtona. Gotovo sav ostatak ostat će u Europi, a veliki dio s njemačkom obrambenom industrijom. Za Europu to znači da ekonomski motor EU-a postaje i njezin obrambeno-industrijski, pri čemu Berlin usmjerava stotine milijardi u domaće proizvodne linije, dok Francuska i južne zemlje ostaju fiskalno ograničene.
Francuska zabrinuta
Ta se promjena osjeća u Parizu, gdje se na njemačko naoružavanje gleda s mješavinom skepticizma i zabrinutosti.
"U Francuskoj je obrambeni aparat u središtu sustava", rekao je jedan dužnosnik EU-a.
Unatoč nastojanjima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od 2017. da poboljša francusko-njemačke odnose, nepovjerenje prema Berlinu ostaje duboko ukorijenjeno u francuskim obrambenim krugovima.
"To je na pola puta između budnosti i prijetnje", rekao je jedan francuski dužnosnik obrane za Politico. "Bit će teško surađivati s njima jer će biti izrazito dominantni", rekao je dužnosnik.
Međutim, industrijska i ekonomska moć Njemačke jednako je važna kao i ponovno naoružavanje zemlje, nastavio je dužnosnik. "Neće morati napasti Alsace i Moselle", našalio se, misleći na francuske regije koje je Njemačka uspješno napala tijekom osvajanja Francuske 1940., i dodao: "Mogu to jednostavno kupiti."
Osim povijesne nelagode, francuski i europski dužnosnici pitaju se kakvu geopolitičku ulogu namjerava igrati Berlin pod Merzovim vodstvom jer još nije jasno što Merz želi učiniti.
Najnovije trenje oko europskog projekta borbenih zrakoplova sljedeće generacije – Future Combat Air System ili FCAS – samo je produbilo nelagodu.
Program vrijedan 100 milijardi eura trebao je biti krunski dragulj francusko-njemačko-španjolske obrambene suradnje. No kašnjenja i prepirke oko toga koja će zemlja dobiti veći udio posla testiraju to partnerstvo do točke pucanja.
Posljednjih tjedana njemački obrambeni dužnosnici razmatrali su rezervne opcije, istražujući potencijalnu suradnju sa Švedskom ili Ujedinjenim Kraljevstvom ili nastavljajući samostalno sa Španjolskom.
Ako Berlin potroši mnogo novca dok se udružuje uglavnom s nordijskim i istočnim saveznicima, Pariz riskira gubitak središnje uloge, koju je dugo imao u europskoj obrambenoj arhitekturi.
Poljska oprezno odobrava
Međutim, ne vide svi ponovno naoružavanje Njemačke kao prijetnju. U Varšavi se to smatra i nužnim i zakasnjelim.
„Poljska je postala sjajan primjer među saveznicima NATO-a u smislu vojne potrošnje“, rekao je Marek Magierowski, bivši poljski veleposlanik u Izraelu i Sjedinjenim Državama. „Stoga inzistiramo na tome da i drugi partneri slijede taj primjer. Ali ako nam je ozbiljno stalo do kolektivne obrane, ne možemo stalno govoriti: ‘Molim vas, svi trošite više na obranu. Ali ne vi, Njemačka.‘“
Ali često krvava prošlost baca dugu sjenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....