Manje od 48 sati prije početka američko-izraelskog napada na Iran, premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s predsjednikom Donaldom Trumpom, pokušavajući objasniti razloge za pokretanje složenog, udaljenog rata – upravo onakvog kakvom se Trump nekad otvoreno protivio u kampanji, ekskluzivno piše Reuters.
I Trump i Netanyahu već su ranije tog tjedna, na temelju obavještajnih brifinga, znali da će se iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i njegovi najbliži suradnici uskoro sastati u njegovu kompleksu u Teheranu – čime su postali potencijalna meta tzv. "dekapitacijskog udara", napada usmjerenog na vrh političkog i vojnog vodstva.
Netanyahu, odlučan da provede operaciju koju zagovara već desetljećima, tvrdio je Trumpu da se možda nikada više neće ukazati bolja prilika za likvidaciju Hameneija – i za osvetu zbog prethodnih iranskih pokušaja atentata na Trumpa, uključujući i navodni plan iz 2024. godine. Kako podsjeća Reuters, američko ministarstvo pravosuđa optužilo je jednog pakistanskog državljanina da je pokušao regrutirati ljude u SAD-u radi ubojstva Donalda Trumpa, i to kao odmazdu za likvidaciju iranskog generala Qassema Soleimanija, prenosi Jutarnji list.
Kako javlja Reuters, u trenutku razgovora Trump je već načelno odobrio vojnu operaciju protiv Irana, ali još nije odlučio kada i po kojim uvjetima će se SAD izravno uključiti. Američka vojska tjednima je gomilala snage u regiji, pa su mnogi u administraciji smatrali da je pitanje samo trenutka kada će predsjednik dati zeleno svjetlo. Jedan raniji termin napada propao je zbog lošeg vremena.
Koliko je Netanyahuov argument utjecao na Trumpovu odluku?
Reuters nije mogao utvrditi koliko je Netanyahuov argument utjecao na Trumpovu konačnu odluku, no razgovor je bio svojevrsni završni pokušaj uvjeravanja. Prema izvorima, upravo je taj razgovor – zajedno s procjenom da se "prozor prilike" za eliminaciju iranskog vođe zatvara – bio ključni okidač za Trumpovu odluku da 27. veljače pokrene operaciju "Epic Fury".
Netanyahu je, kako piše Reuters, tvrdio da bi Trump mogao ući u povijest eliminacijom iranskog vodstva koje Zapad – ali i mnogi Iranci – godinama smatraju neprijateljskim. Čak je sugerirao da bi Iranci mogli izići na ulice i srušiti teokratski režim koji vlada od 1979. godine i koji se smatra jednim od izvora globalne nestabilnosti.
Prve bombe pale su ujutro 28. veljače. Iste večeri Trump je objavio da je Hamenei mrtav.
Kako podsjeća Reuters, sam Netanyahu odbacio je tvrdnje da je Izrael "uvukao SAD u rat" kao "lažne vijesti": "Zar itko stvarno misli da netko može govoriti predsjedniku Trumpu što da radi?", rekao je izraelski premijer.
Trump je javno isticao da je odluka o pokretanju rata bila isključivo njegova. No, izvori Reutersa sugeriraju da, iako Netanyahu nije nužno prisilio Trumpa na rat, argumentacija je – uključujući naglašavanje prilike za eliminaciju vođe koji je navodno stajao iza pokušaja atentata na Trumpa – bila vrlo uvjerljiva.
Ministar obrane Pete Hegseth početkom ožujka priznao je da je i osveta bila jedan od motiva: "Iran je pokušao ubiti predsjednika Trumpa, a Trump je na kraju imao zadnju riječ", poručio je Hegseth.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....