Svijet još uvijek nije potpuno otupio na zločin i nepravdu. Američko-izraelska agresija na Iran izazvala je prosvjede na raznim stranama svijeta, od Kašmira do Floride, od Londona do Tel Aviva. Na više kontinenata ljudi izlaze na ulice tražeći zaustavljanje rata.
U Europi su ovog vikenda tisuće marširale u Londonu zahtijevajući kraj američkih i izraelskih napada na Iran. Prosvjednici su se okupili u blizini američkog veleposlanstva noseći transparente s natpisom „Ruke dalje od Irana” i pozivajući na trenutni prekid vatre na Bliskom istoku. Demonstranti su optužili zapadne vlade za eskalaciju nasilja u regiji, te su pozvali britansku vladu da ne podrži vojnu akciju protiv Irana.
Drugdje u Europi, prosvjedi su također zabilježeni u nizu španjolskih gradova, kao i u Ateni, gdje se u organizaciji Komunističke partije više od tisuću demonstranata okupilo s transparentima, osuđujući američki napad na Iran i pozivajući na zatvaranje NATO-ovih baza u Grčkoj.
U Aziji su, među ostalim, demonstracije održane i u Indiji. U južnim gradovima poput Hyderabada i drugim područjima s velikom šijitskim populacijom tisuće ljudi prisustvovale su skupovima i protestnim okupljanjima, izražavajući solidarnost s Iranom i osuđujući napade SAD-a i Izraela. Prosvjedi su održani i u Kašmiru i sjevernoj Indiji, gdje su vlasti uvele ograničenja u nekim područjima kako bi spriječile velika okupljanja.
U Pakistanu su se demonstracije i prosvjedni skupovi održali u više gradova, a prosvjednici su skandirali slogane protiv Sjedinjenih Država i Izraela, te izražavali solidarnost s Iranom.
Ovi prosvjedi dolaze nakon što su ranije demonstracije u Pakistanu postale nasilne - uključujući sukobe u blizini američke ambasade - te je u njima poginulo više desetaka ljudi.
Podjele u izraelskom društvu
Prosvjedi protiv napada na Iran postali su agresivni i u Iraku i Bahreinu. U Iraku se danima demonstriralo ispred američke ambasade u Bagdadu, dok su u Bahreinu lokalni stanovnici uhićivani zbog objavljivanja antiratnih poruka na internetu i „izražavanja suosjećanja” s Iranom. U Bahreinu, naime, više od polovine stanovništva čine šijiti, koji su vjerski povezani s Iranom, ali bahreinska kraljevska obitelj je sunitska.
Antiratne demonstracije zabilježene su i u agresorskim zemljama – Americi i Izraelu. Prosvjednici u desecima američkih gradova osudili su sudjelovanje svoje vlade u napadu na Iran i pozvali na prekid rata. U Fort Meyersu na Floridi demonstranti su stajali uz glavne ceste noseći transparente protiv američkog vojnog djelovanja u Iranu i pozivajući na deeskalaciju.
U Izraelu su prosvjedi održani u Tel Avivu, a demonstranti su nosili transparente s natpisima „Židovi protiv židovske nadmoći”, „Zaustavite američko-izraelsku agresiju u regiji” i „Izraelski imperij je regionalna noćna mora”, te su skandirali protiv ratne politike izraelske vlade.
„Prosvjednici u Tel Avivu daju glas izraelskoj antiratnoj manjini. Kažu da ne podržavaju svi napade na Iran, predviđajući da će njihov pokret rasti kako rat bude trajao”, javlja CNN.
„Ljutnja na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua raste unutar Izraela kako se rat s Iranom pojačava. Stotine prosvjednika okupilo se na Trgu Habima u Tel Avivu kako bi prosvjedovali protiv izraelske vojne kampanje na Iran, ističući duboke podjele unutar izraelskog društva dok sukob ulazi u drugi tjedan”, piše i Times Of India.
Spomenuti list notira da su te podjele unutar izraelskog društva u Tel Avivu dobile i svoj fizički izraz:
„Demonstracije su nakratko postale napete kada su se proratni pristaše suočili s antiratnim prosvjednicima, uzvikujući slogane i
mašući transparentima u srcu Tel Aviva. Sigurnosne snage morale su intervenirati kako bi razdvojile suparničke skupine i spriječile da sukob izmakne kontroli”, piše indijski list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....