Iako je Ukrajina jasno poručila da traži prekid vatre i pokretanje mirovnih pregovora, a predsjednik Volodimir Zelenski ponavlja kako je spreman na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom, Moskva kao agresor i dalje očito opstruira takva nastojanja nepopustljivim stavom i opetovanim postavljanjem svojih maksimalističkih i Kijevu neprihvatljivih uvjeta te je paralelno nastavila s raketiranjem ukrajinskih gradova i ubijanjem civila, a ukrajinsko-ruski pregovori u Istanbulu u takvim su okolnostima očekivano propali, piše Jutarnji list.
Kijev je k tome posljednjih dana, očito s namjerom slanja jasne poruke da je i dalje sposoban odgovoriti, izveo više napada, od kojih je najspektakularniji i najdramatičniji bio operacija "Paučina" - lansiranje 117 dronova iz kamiona ubačenih u Rusiju na ruske zrakoplovne baze diljem zemlje i uništenje ili oštećenje desetaka ruskih strateških bombardera i - čini se - ključnih izviđačkih aviona Beriev A-50.
Pozivi na nuklearni odgovor, ali i na oprez
Nakon što je dva dana šutio, ruski vođa Vladimir Putin oglasio se u srijedu nazvavši udare na mostove u Brjansku i Kursku u kojima su poginuli i ozlijeđeni civili, a koje Moskva pripisuje Ukrajini, terorističkim činom, a američki predsjednik na svojoj je društvenoj mreži Truth Social objavio da je telefonski razgovarao s Putinom više od sat vremena - ne objasnivši kako je i zašto do tog razgovora uopće došlo - i izvijestio da mu je ruski kolega rekao kako će Rusija morati odgovoriti na napad ukrajinskim dronovima.
Ivor Bennet, dopisnik Sky Newsa iz Moskve, u svom komentaru piše kako nije jasno je li Trump pokušao odgovoriti ruskog čelnika od odgovora na napad ukrajinske zračne baze, ali kako sada ostaje dojam da je sam najavio rusku odmazdu. Istovremeno, čini se da Putin, sada kada se Rusija našla na udaru na vlastitom tlu, u tome vidi priliku da se prikaže žrtvom i ponovno osvoji naklonost Washingtona, budući da je Kremlj, ističe Bennett, izvijestio da je razgovor dvojice čelnika bio fokusiran na ukrajinske napade "na ruske civile".
Neki ruski propagandisti i vojni blogeri su, pak, odmah nakon napada dronovima počeli zagovarati nuklearni odgovor Moskve jer su, kako argumentiraju, napadnuti ruski nuklearni kapaciteti, budući da se radi o bombarderima koji mogu nositi nuklearno oružje i dio su ruske nuklearne trijade - zajedno s podmornicama i raketama iz kopnenih silosa, čine osnovu sustava odvraćanja između Rusije i Sjedinjenih Država.
Kremlj je od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu prijetio nuklearnim oružjem u slučaju prelaska ‘crvenih linija‘ od strane Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika, no iako su ukrajinski partneri procjenjivali da su neke od njih - doduše nikada jasno defenirane - postupno bile prelažene, do nuklearnog odgovora Rusije nije došlo.
Tako je i sada istaknuti ruski politički analitičar Sergej Markov pozvao na oprez, upozorivši u objavi na društvenim mrežama da bi korištenje nuklearnog oružja "dovelo do stvarne političke izolacije". Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji sada živi izvan Rusije, rekao je, pak, za CNN da bi najvjerojatniji odgovor Moskve mogao biti još veći broj "barbarskih" konvencionalnih raketnih i bespilotnih napada na ukrajinske gradove, poput onih koje narod Ukrajine već godinama trpi. "Nema drugog puta jer Rusija nema kapacitet za pokretanje masovne vojne ofenzive. Nemaju dovoljno osoblja za to", rekao je Milov.
Ugledni vojni analitičar Sky Newsa, Michael Clarke, u svojoj je analizi ocijenio kako je nuklearni odgovor Rusije malo vjerojatan. "Rusi nisu pokazali nikakve naznake, nikakve fizičke naznake, da će uporabiti svoje taktičko nuklearno oružje ili započeti s bilo kakvim pripremama [za to]", rekao je on.
Vojni stručnjak: ‘Teško, ima i drugih mogućnosti‘
Rusija, kako navodi, koristi nuklearnu retoriku kao sredstvo zastrašivanja svih protivnika, no, kako je objasnio, ne postoji nikakva stvarna prednost koju bi mogla postići korištenjem taktičkog nuklearnog oružja. "Morali bi koristiti pet ili šest bombi snage onih iz Hirošime da bi uništili jednu ukrajinsku brigadu, raspršenu, kao što to i jest obično slučaj. Morali bi se upustiti u nuklearni rat u velikim razmjerima, a čak i tada bi tako uništili jednu ukrajinsku brigadu".
Kao alternativu tome, Rusi bi mogli lansirati dva ili tri nuklearna projektila na neki ukrajinski grad, ali Putin bi u svakom tom slučaju, ističe i on, izgubio sve saveznike. To, kako je rekao, uključuje Indiju i Kinu jer bi to "jako loše prošlo u ostatku globalnog juga". "Putin želi ući u povijest kao veliki ruski vođa. Prilično sam siguran da ne želi ući u povijest kao čovjek koji je prekršio tabu, prvi čovjek koji je uporabio nuklearno oružje na agresivan način [od Drugog svjetskog rata]".
On također smatra kako će vjerojatniji ruski odgovor biti četiri ili pet dana vrlo intenzivnih zračnih napada, ali upozorava kako se ne može isključiti da bi Rusi mogli početi prelaziti neke druge granice, primjerice biološkim i kemijskim ratovanjem.
Unatoč svemu, neki članovi Trumpove administracije i istaknuti pripadnici njegovog MAGA (Make America Great Again) pokreta i ovaj su puta neobično usklađeni s narativom Kremlja, šireći zabrinutost i upozoravajući da bi dramatični ukrajinski udari na ruske kapacitete mogli dovesti do nuklearne eskalacije i izbijanja trećeg svjetskog rata, što su poruke koje su neki američki dužnosnici i sam Trump više puta oštro i kritički usmjeravali prema Kijevu od njegovog ponovnog ulaska u Bijelu kuću, što je među zapadnim saveznicima protumačeno kao neskriveni pritisak Washingtona na Ukrajinu i ‘discipliniranje‘, u očima Trumpa, ‘slabog‘ Kijeva u korist ‘jake‘ Moskve.
Da Kremlj i Trumpovi pouzdanici nakon ukrajinskog udara dronovima zajedno šire strah od nuklearnog rata nakon operacije "Paučina" u srijedu je istaknuo i britanski lijevo-liberalni dnevnik The Guardian. Kako se navodi, dok Vladimir Putin najavljuje odmazdu, pojedini kremaljski dužnosnici i osobe iz kruga Donalda Trumpa upozoravaju američkog predsjednika da rizik od nuklearnog sukoba raste, u pokušaju da ga pritisnu da dodatno smanji američku podršku Ukrajini.
Ista retorika Kremlja, američkih ‘jastrebova‘ i umjerenjaka
Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog suverenog fonda i važan posrednik između Kremlja i Trumpovog kriznog izaslanika Stevea Witkoffa, nazvao je nedjeljni napad dronovima napadom na "rusku nuklearnu imovinu" i ponovio izjave pojedinaca naklonjenih MAGA pokretu koji upozoravaju na potencijal za izbijanje trećeg svjetskog rata. "Hitna je jasna komunikacija - razumjeti stvarnost i rastuće rizike prije nego što bude prekasno", poručio je Dmitrijev.
Također, oni Trumpovi saveznici koji su skeptični u vezi američkog pružanja podrške Ukrajini, piše Guardian, uzimaju rizik nuklearnog sukoba kao temelj za tvrdnju da bi sukob mogao izmaknuti kontroli.
Tako su utjecajne osobe pokreta, poput Stevea Bannona i Charlieja Kirka, otvoreno osudile ukrajinski napad dronovima. Bannon ga je čak usporedio s japanskim napadom na Pearl Harbor. "Većina ljudi ne obraća pažnju, ali bliže smo nuklearnom ratu nego što smo bili otkako je ovo počelo 2022.", ustvrdio je Kirk.
K tome, sve više umjerenijih, centrističkih savjetnika unutar Trumpovog kruga - uključujući i neke od njih koji imaju bliže veze s Kijevom - također upozoravaju da rizici nuklearnog sukoba rastu, dok nastoje održati Trumpov interes za posredovanje u miru - neki smatraju, pod svaku cijenu, pa i na tešku i trajnu štetu Ukrajine.
Tako je Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, rekao za Fox News da "razine rizika znatno rastu". "Kada napadnete dio trijade protivnika, podižete razinu rizika jer ne znate što će druga strana učiniti. A to su oni učinili", rekao je Kellogg. Također je ponovio nagađanja da je Ukrajina napala rusku nuklearnu flotu u Severomorsku, iako izvješća o eksploziji tamo nisu potvrđena te ustvrdio da SAD "pokušavaju izbjeći" eskalaciju.
Neki drugi sadašnji i bivši članovi predsjedničke administracije koji su skeptični prema američkoj podršci Ukrajini, također su vrlo glasno kritizirali napad. "Nije u američkom interesu da Ukrajina napada ruske strateške nuklearne snage dan prije još jednog kruga mirovnih pregovora", izjavio je Dan Caldwell, utjecajni savjetnik za vanjsku politiku, koji je bio viši pomoćnik ministra obrane Petea Hegsetha sve dok nije smijenjen zbog skandala s curenjem informacija prošlog mjeseca.
"Ovo ima potencijala da bude vrlo eskalirajuće i povećava rizik od izravnog sukoba između Rusije i NATO-a", ustvrdio je. "SAD se ne bi trebao samo distancirati od ovog napada, već i prekinuti svaku podršku koja bi mogla izravno ili neizravno omogućiti napade na ruske strateške nuklearne snage", poručio je.
Guardian: ‘Zabrinutost kao potkopavanje podrške‘
Ovo nije prvi put da se zabrinutost zbog ruske uporabe nuklearnog oružja koristi kako bi se pokušala potkopati američka podrška Ukrajini, piše Guardian. Kada su ruske snage bile poražene i natjerane u bijeg u munjevitoj ukrajinskoj protuofenzivi u regijama Harkiv i Herson u rujnu 2022. godine, ruski dužnosnici signalizirali su da Kremlj ozbiljno razmatra korištenje nuklearnog oružja na bojnom polju, ustvrdili su ranije visoki dužnosnici administracije bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena.
Dužnosnici nacionalne sigurnosti poručili su kako vjeruju da, ako bi se ruske linije na bojištu urušile i ostavile otvorenu mogućnost za ukrajinski napad na Krim, postoji 50 posto vjerojatnosti da će Rusija uporabiti nuklearno oružje.
Ukrajinski dužnosnici, pak, odgovarali su na te procjene komentarima da Rusija preuveličava svoje prijetnje nuklearnim napadom kako bi ucijenila SAD da ne pruži veću podršku Ukrajini.
Ukrajina se, podsjetimo, dragovoljno odrekla svog nuklearnog arsenala 1994. godine, u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a, Velike Britanije te Rusije, koja je unatoč tome 2014. godine okupirala i ilegalno anektirala Krim i podržavala proruske separatiste na istoku Ukrajine, a osam godina kasnije pokrenula invaziju punog opsega na susjednu zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....