Slanjem dronova-mamaca u poljski zračni prostor, Rusija je testirala obranu NATO-a i protuzračnu spremnost Poljske da odbije prijetnje s istoka. A u petak ujutro, dva dana nakon upada dronova u Poljsku, Moskva je počela dugoočekivanu vojnu vježbu "Zapad 2025." s Bjelorusijom, piše Jutarnji list.
Vježba "Zapad 2025." navodno je obrambenog karaktera i "nije usmjerena protiv nikoga", tvrdi Kremlj, ali uključuje vježbe u neposrednom susjedstvu NATO-a, među kojima je i planiranje upotrebe balističkog projektila Orešnik. Riječ je o oružju puno opasnijem od dronova koje su NATO-ove snage u srijedu rušile, podižući svoje borbene avione u Poljskoj.
Tvrdnja da manevri nisu usmjereni protiv nikoga bila je službena pozicija Kremlja i u vrijeme vojne vježbe "Zapad 2021." koja se održala samo nekoliko mjeseci prije početka "specijalne vojne operacije u Ukrajini", kako Rusija naziva vojnu invaziju na susjednu zemlju. Zabrinutost i nervoza koje vladaju na istočnom krilu NATO-a, u prvom redu u Poljskoj i baltičkim zemljama, u čijem se susjedstvu održavaju vojni drilovi, razumljiva je.
Ne prepuštajući ništa slučaju, Poljska i Litva zatvorile su potpuno ili djelomično zračni prostor uz svoje istočne granice, zatvoreni su i granični prijelazi Poljske prema Bjelorusiji, a Bjelorusija i Rusija upozorene su da se suzdrže od bilo kakvih provokacija i "slučajnih pogrešaka". Poljska je na granicu rasporedila i 40.000 vojnika.
Iako NATO ostaje pri tvrdnji da nema naznaka o ugrozi od Rusije, na istočnom krilu NATO-a nelagodno su svjesni izjava vojnih stručnjaka kako je vježba "Zapad 2021." omogućila Rusiji da pod izgovorom "treninga" prebaci velik broj vojnih jedinica u susjedstvo te ih poslije iskoristi u napadu na Kijev.
Rusi su u veljači 2022. preko bjeloruskog teritorija pokušali brzo zauzeti ukrajinsku prijestolnicu, krećući se prema jugu zemlje i predgrađima Kijeva, no taj je napad ukrajinska vojska uspješno odbila. A sad je u tijeku novi takav "obrambeni trening".
Što se konkretno zna o "Zapadu 2025.", osim da će ga budno motriti zapadni vojni stručnjaci, da izaziva nezapamćenu nervozu u Varšavi i na Baltiku te da je ponovno u fokusu Bjelorusija, zemlja koja je u formalnoj djelomičnoj uniji s Rusijom?
"Zapad 2025." traje od 12. do 16. rujna. Prema tvrdnjama Minska, sudjeluje oko 13.000 vojnika i više desetaka zrakoplova, iako zapadne obavještajne službe sumnjaju da je broj mnogo veći. Minsk tvrdi da je među njima samo oko 2000 ruskih vojnika, uglavnom u ulozi logistike i podrške.
Pokušavajući ublažiti tenzije, Bjelorusija je mjesecima prije vježbe ustvrdila da je broj vojnika prepolovljen te da su mnogi drilovi pomaknuti dalje od granice upravo kako bi se umirili susjedi. Predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojega je 2020. Putin spašavao od rušenja nakon velikih građanskih prosvjeda koji su te godine krvavo gušeni, pozvao je strane dužnosnike i vojne atašee da budu promatrači vojnih vježbi koje su "samo show".
Dijelovi vježbe, prema izvješću agencije Associated Press koja se poziva na rusko Ministarstvo obrane, održat će se na teritoriju Rusije te na Baltičkom i Barentsovu moru.
Prošli je mjesec bjeloruski ministar obrane Viktor Hrenin rekao da će se većina manevara odvijati oko bjeloruskog grada Barisava, smještenog 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, iako će neke "male postrojbe izvoditi praktične zadatke odbijanja hipotetskog neprijateljskog upada" na područjima blizu granice s Poljskom i Litvom.
Hrenin je istom prilikom potvrdio da će vojnici uvježbavati "planiranje upotrebe" ruskog nuklearnog oružja i novih balističkih projektila srednjeg dometa Orešnik, koji su sposobni za nošenje nuklearnih bojevih glava i za koje je Moskva najavila da će ih rasporediti u Bjelorusiji u drugoj polovici 2025. godine.
Putin je Orešnik testirao protiv Ukrajine u prosincu 2024. godine. Riječ je o balističkom projektilu dometa od 2000 do 5000 kilometara, koji može nositi i nuklearne i konvencionalne bojeve glave te može pogoditi ciljeve brzinom od deset maha (oko 12.276 kilometara na sat). To ga čini ozbiljnom prijetnjom EU, iako Zapad sumnja da Rusija može masovno proizvoditi to oružje.
Bilo kakvo korištenje Orešnika do prije koju godinu bi spadalo u kršenje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty - INF), koji su SAD i tadašnji SSSR potpisali još 1987. te se njime obvezali eliminirati i ne razvijati nuklearne rakete dometa između 500 i 5500 kilometara.
Sjedinjene Države, tada pod administracijom Donalda Trumpa, povukle su se iz INF-a 2019. uz obrazloženje da Rusija tajno razvija zabranjene sustave i krši sporazum. Rusija je službeno napustila INF u kolovozu 2024. godine.
U međuvremenu, kremaljski propagandisti i vojni blogeri potiho su slavili "rupe u NATO-ovoj zračnoj obrani". Istodobno su ponavljali optužbe Moskve da je to bio "false flag" napad Ukrajine ili pogreška.
Vojni bloger Aleksander Koc objavio je da je "šteta što nismo uništili poljsko zračno uzletište Rzeszów kao što je Izrael napravio u Dohi". Rzeszów je važno logističko čvorište za zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.
Niz europskih medija debatira o tome koji su zaključci ruskog upada dronovima na teritorij Poljske. "Koristiti zračne sustave vrijedne milijune kako bi se oborila šačica jeftinih dronova je neodrživo skup sport. Podatak da su oborena tri od najmanje 19 dronova još je veći šamar kad se zna da Ukrajina obično tvrdi da je postotak presretanja između 80 i 90 posto, i to u puno težim okolnostima", piše Politico.
Kao odgovor na incident s dronovima u srijedu, članice NATO-a šalju vojsku, artiljerijske i protuzračne sustave kako bi ojačale istočno krilo Saveza. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak navečer je poručio da će Francuska poslati tri ratna zrakoplova za zaštitu poljskog zračnog prostora. "Nećemo popustiti pred rastućim zastrašivanjem Rusije", rekao je Macron.
Iako službeno Moskva uporno naglašava da je riječ o vježbi i svojevrsnoj predstavi ruske snage, riječ je svejedno o stvarnom vojnom treningu. Vasilij Kašin, vojni analitičar i član Kremlju bliskog Ruskog vijeća za međunarodne poslove, rekao je da su vježbe "i demonstracija i stvarna borbena obuka".
"Moramo biti spremni braniti Bjelorusiju ako bude potrebno", izjavio je za AFP, napominjući da Poljska i njezini saveznici planiraju provesti vlastite protuvježbe tijekom rujna. Kašin je dodao kako je vjerojatno da će praksa istodobnih vježbi suprotstavljenih strana - Rusije i istočnih članica NATO-a - postati stalna "baš kao što je to bilo tijekom Hladnog rata".
Postavljanje Lukašenka strani analitičari tumače pokušajem balansiranja između konfrontacije sa Zapadom i Putinove podrške. Lukašenko već neko vrijeme pokazuje znakove "dobre volje" prema Zapadu.
Ovaj je tjedan, u jeku napetosti, pustio novih 52 politička zatvorenika. Dobru volju je nedavno pokazao i američki predsjednik Donald Trump koji je nakon telefonskog razgovora Lukašenka nazvao "cijenjenim predsjednikom", iako je riječ o posljednjem europskom diktatoru koji je na vlasti 30 godina.
Među zatvorenicima koji su pušteni u četvrtak su političar Nikolaj Statkevič i filozof Vladimir Mackevič te nekoliko desetaka stranih državljana. Neki od oslobođenih bili su u zatvoru više od deset godina. Ipak, u toj je zemlji još uvijek iza rešetaka 1177 političkih zatvorenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....