Zamjenik zapovjednika finske obrane, 58-godišnji general-pukovnik Vesa Virtanen, naznačio je u intervjuu njemačkom Die Weltu da Rusija povećava svoju vojnu prisutnost u regiji, gomila trupe i radi na izgradnji nove vojne infrastrukture duž granice s Finskom. Prema njegovim riječima, stvar će tek postati alarmantna ako Rusija uskoro zamrzne ili obustavi svoje ratne operacije u Ukrajini, pa bude u mogućnosti povući još značajnije trupe s fronte. Putinu bi se u tom slučaju moglo naći na raspolaganju par stotina tisuća besposlenih ratnika. A nije baš u situaciji da te frustrirane ljude vrati u svoju zemlju, ekonomski uništenu i osiromašenu neuspješnom trogodišnjom agresijom.
Prije 2022. godine, prema riječima finskog časnika, Rusija je imala oko 20.000 vojnika i četiri pričuvne brigade otprilike jednake snage stacionirane u blizini finskog teritorija.
"Sada vidimo da Rusija intenzivno gradi novu infrastrukturu kako bi dovela sve više trupa u ovu regiju. Intenzivno se reorganiziraju“ – poručio je Virtanen. Broj ruskih trupa smještenih u blizini Finske mogao bi se udvostručiti, pa čak i utrostručiti, u usporedbi s brojkama prije rata u Ukrajini, objavila je finska obavještajna služba.
Još je krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio revidiranje ruske vojne strukture. Dijelovi istog plana bili su podijeliti rusko Zapadno vojno područje prema istočnom krilu NATO-a na Moskvu i Lenjingrad, te povećati veličinu vojske. Plan je stupio na snagu u lipnju 2024. On pomaže Rusiji da usvoji učinkovitiji vojni stav protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO-a, smatra Nick Reynolds, znanstveni suradnik za kopneno ratovanje pri britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih snaga.
Finska se pridružila NATO-u 2023. nakon što je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu. Zajedno sa Švedskom time je okončala dugotrajnu poziciju neutralnosti u korist zaštite koju joj je pružao vojni savez. Finska dijeli više od 1300 km kopnene granice s Rusijom, a bila je dio Ruskog Carstva u 19. stoljeću te žrtva u Zimskom ratu sa Staljinom u kojemu je dosta herojski odolijevala.
I druge članice NATO-a koje zajedno tvore istočno krilo vojnog saveza zvone na uzbunu zbog prijetnje koju će Rusija ovome dijelu svijeta predstavljati u nadolazećim godinama, osobito ako vojnici koji su trenutačno bore u Ukrajini budu preraspoređeni prema zemljama NATO-a. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je za Newsweek da ako borbe u Ukrajini prestanu i ruski vojnici koji su trenutno zaglavljeni na prvim crtama ondje više ne budu potrebni, Putin će svoje "stotine tisuća vojnika i drugih slobodnih snaga vjerojatno dovesti u naše susjedstvo“.
Estonska vanjska obavještajna služba objavila je da je ruskim reformama Lenjingradskog vojnog okruga formiran 44. armijski korpus i 69. motostreljačka divizija 6. kombinirane armije u blizini Estonije još prošle godine, a potom su brzo raspoređeni u Ukrajinu. Rusija je odmah tad počela formirati 68. motoriziranu streljačku diviziju u sklopu 6. kombinirane armije.
"Činjenica da su i vojni korpus i motorizirana streljačka divizija okupljeni u blizini Estonije u samo jednoj godini pokazuje sposobnost Rusije da stvori velike vojne formacije u relativno kratkom vremenu", smatra estonska obavještajna služba.
Tri baltičke države - Latvija, Litva i Estonija - izgradile su na granicama s ruskim teritorijem novu obrambenu strukturu s minama i protutenkovskim preprekama. Poljska je također započela s izgradnjom svojega "Istočnog štita", koji je dosad koštao preko 2,5 milijarde dolara. Varšava ga opisuje kao "najveću operaciju jačanja istočne granice Poljske i istočnog krila NATO-a od 1945. godine." I Finska je započela s izgradnjom ograde duž više od 1200 km granice s Rusijom, još u veljači 2023. Očekuje se da će radovi trajati četiri godine.
Šef finske vojske, general Janne Jaakkola, rekao je Reutersu početkom svibnja 2024. da je rusko ispitivanje predanosti saveza Članku 5 "uvijek moguće". NATO se oslanja na to da su sve njegove članice predane članku 5. Ugovora o osnivanju saveza, koji obvezuje druge države članice da pomognu svakom savezniku koji se nađe pod oružanim napadom, a odgovorom koji smatraju prikladnim. "Ako poduzmemo ispravnu akciju i održimo jedinstvo, napad je malo vjerojatan", rekao je Jaakkola.
To je jedinstvo, međutim, postalo upitno otkako je finski vojni zapovjednik dao te primjedbe, a američki predsjednik Donald Trump doveo u sumnju američku predanost NATO-u i europskoj sigurnosti. U javnim izjavama visokih dužnosnika Trumpove administracije inzistira se na tome da SAD i dalje ulaže u NATO, ali njihove oči su uglavnom okrenute daleko od Europe, prema Indo-pacifičkoj regiji. Bijela kuća je pod Trumpom također i otopila prethodno zaleđene odnose s Kremljom, što se sa zabrinutošću promatra među zemljama NATO-a blizu Rusije koje su se dosad oslanjale na američku potporu ako Moskva pokrene napade na istočno krilo NATO-a.
Finski vojni zapovjednik Vesa Virtanen je naglasio u svom istupu za Die Welt i da je Rusija dosad već u nizu navrata u ovom dijelu svijeta testirala članak 5. NATO-a koji nalaže da države članice podržavaju jedna drugu u slučaju bilo kakvog napada. Rusija je dosad ‘ispipavala‘ ovaj članak različitim metodama, uključujući masovne migracije, kibernetičke napade, smetnje sustava GPS-a i kampanje dezinformiranja. Unatoč tim provokacijama, general još ne predviđa neposrednu opasnost od novog ruskog prodora u Europu, ali ga itekako smatra mogućim. Naglašava kako je malo tko vjerovao i u Putinov masovni napad na Ukrajinu 2022., ali je do njega ipak došlo.
I bivša hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić smatra da je vjera u članak 5. NATO-a dolaskom Donalda Trumpa na vlast u SAD-u prilično duboko poljuljana. Ona drži da Sjedinjene Države pod novom administracijom više ne čuvaju ni temeljne demokratske principe i da NATO u dosadašnjem obliku više ne postoji.
„Ako je upitno bi li Amerika intervenirala da Putin ubrzo napadne tri baltičke države, a jest, onda taj vojni savez faktički više ne postoji. Ako ne postoji sigurnost u čvrstoću članka 5. Ugovora o NATO savezu, onda je jasno da Europa mora sama povesti brigu za svoju sigurnost“ – zaključuje Vesna Pusić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....