Ukrajinski rat ušao je u petu godinu, ali odnos snaga na bojišnici i u pozadini više nije isti kao 2022. – dok Rusija pokušava iscrpiti Kijev masovnim raketnim i dronovskim udarima, Ukrajina sve agresivnije uzvraća bespilotnim letjelicama po ruskoj energetskoj infrastrukturi, a rusko napredovanje na kopnu gotovo je zaustavljeno. Prvi put nakon dugo vremena analize s terena i svjedočenja vojnika ukazuju da Kijev, iako daleko od pobjede, više ne gubi rat nego ga pretvara u iscrpljujući okršaj u kojem Moskva plaća enormnu cijenu za svaki metar zemlje.
Rat dronovima i udar na rusku energetiku
Posljednjih mjeseci rat u Ukrajini sve se jasnije pretvara u sukob besposadnih sustava, u kojem i Rusija i Ukrajina lansiraju stotine dronova u pojedinačnim valovima napada. Dok Moskva dronovima i raketama udara po ukrajinskoj energetskoj mreži – trafostanicama, plinskim postrojenjima i nuklearnim elektranama – Kijev je razvio vlastitu strategiju: sustavan udar po rafinerijama, skladištima i terminalima nafte i plina u dubini ruskog teritorija.
Kampanja ukrajinskih dronova, koju potvrđuju i ruski službeni izvještaji, početkom i krajem 2025. pogodila je niz energetskih objekata u regijama Brjansk, Krasnodarski kraj, na anektiranom Krimu, ali i u središnjim ruskim područjima Orjol, Vladimirskoj i Jaroslavskoj. Ukrajina otvoreno priznaje da joj je cilj smanjiti prihode Moskve od nafte i plina te tako ograničiti sposobnost Kremlja da financira rat – svaki eksplozijom ugašeni toranj ili zapaljena rafinerija znači manje novca za streljivo, mobilizaciju i plaće vojnika.
Istodobno, Ukrajina dronovima srednjeg dometa sustavno gađa logističke čvorove – skladišta streljiva, željezničke čvorove i mostove – što, prema vojnim analitičarima, ozbiljno usporava rusku sposobnost dovoženja ljudstva i tehnike na prvu crtu. Eksperti poput Franza‑Stefana Gadyja upozoravaju da je Kijev "zatvorio ključnu rupu" iz ranijih faza rata: više ne dopušta Rusiji da bez ozbiljnog rizika gomila logistiku u zaleđu fronte, nego je stalno drži pod udarom.
Ruska ofenziva bez pravog proboja
Unatoč brutalnim zračnim udarima, ruska kopnena vojska već mjesecima ne uspijeva postići veći operativni proboj. Tijekom 2025. Rusija je osvojila oko 4400 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, tek oko jedan posto preostalog prostora pod kontrolom Kijeva, i to uz cijenu od približno 100 tisuća poginulih samo te godine. Vodeći zapadni analitički centri, poput britanskog Royal United Services Institutea i američkog ISW‑a, procjenjuju da je Rusija od početka invazije pretrpjela više od 1,2 milijuna poginulih i ranjenih, dok pojedine novije analize ruskih opozicijskih medija govore i o više od 350 tisuća poginulih.
Ukrajinski generalštab objavio je da su ruski gubici u siječnju 2026. "ponovno nadmašili broj novomobiliziranih vojnika", što je drugi put od početka rata da Rusija gubi ljude brže nego što ih uspijeva nadoknaditi. Ti podaci potvrđuju trend o kojem se govori mjesecima: iako Kremlj agresivno regrutira nove vojnike – prema ukrajinskom šefu vojno‑obavještajne službe Kirilu Budanovu, plan je mobilizacija oko 400 tisuća ljudi tijekom 2026. – gubici na fronti nagrizaju borbenu moć brže nego što je ruski sustav u stanju generirati svježe, obučene snage.
Na terenu to izgleda ovako: ruske postrojbe i dalje pokušavaju malim, lokalnim napredovanjima stisnuti ukrajinske linije, posebno oko Donjecka, Zaporižja i Kupjanska, ali ofenzive često završavaju s minimalno osvojenim selima i golemim brojem žrtava. Analize ističu da je rat ušao u katastrofalnu i grozno nazvanu fazu "mljevenja mesa", gdje Moskva postiže tek simbolične dobitke uz praktički konstantan ritam gubitaka mladih ljudskih života, dok Ukrajina, uz pomoć dronova i protuartiljerijskih sustava, nastoji ta napredovanja učiniti što skupljima.
Zasićena bojišnica: dronovi mijenjaju način ratovanja
S druge strane, Rusija se trudi nadoknaditi ograničenja na fronti masovnim zračnim kampanjama. Prema podacima Kijeva, pojedini nedavni napadi uključivali su više od 400 dronova i četrdesetak projektila različitih tipova u jednoj noći, uz ciljanje energetskih mreža, proizvodnih postrojenja i distribucijskih podstanica diljem Ukrajine. U jednoj od najnovijih eskalacija, Zelenski je naveo da je u samo jednom danu na Ukrajinu lansirano najmanje 800 ruskih dronova, što je bio jedan od najduljih i najžešćih napada od početka rata.
Namjera Moskve, procjenjuju zapadni dužnosnici, jest "preplaviti" ukrajinsku protuzračnu obranu, natjerati je da potroši skupe presretače na jeftine dronove i tako otvoriti put za preciznije udare na kritičnu infrastrukturu. No Kijev, potpomognut novijom zapadnom pomoći u protuzračnim sustavima, istodobno razvija i vlastite jeftinije presretače dronova, pa se i taj segment rata pretvara u tehnološku utrku.
‘Putin nema ljudi‘ – koliko je to točno?
Sam slogan iz ukrajinskih i zapadnih medija da "Putin nema vojnika" pojednostavljen je, ali dobro opisuje srž problema koji muče rusku ratnu mašineriju. Kremlj je uspio prebaciti gospodarstvo na ratni kolosijek i održati proizvodnju oružja i streljiva unatoč sankcijama, oslanjajući se na povećanu suradnju s Iranom, Sjevernom Korejom i Kinom. Međutim, ljudstvo je resurs koji se teže nadoknađuje.
Ukrajinski i zapadni izvori slažu se da su ruski gubici – poginuli i ranjeni – premašili 1,2 milijuna ljudi, a ruski opozicijski mediji Meduza i Mediazona procjenjuju da je samo poginulih više od 350 tisuća. Iako Rusija i dalje provodi mobilizaciju i masovno regrutira ugovorne vojnike uz velike novčane bonuse, izvještaji ukazuju da je kvaliteta tih jedinica niža, da nedostaje obuke, a moral je često upitan.
Analitički izvještaji navode da su u pojedinim mjesecima 2026. ruski gubici na bojištu nadmašili broj novo regrutiranih vojnika, što znači da se ratna linija naslanja na "demografski minus". Kremlj se zato sve više oslanja na najranjivije skupine – siromašne regije, etničke manjine, pa čak i ovisnike i zatvorenike, prema pojedinim zapadnim obavještajnim procjenama koje kruže u medijima.
To ne znači da Rusija sutra ostaje bez vojske, ali govori da joj je svaki daljnji ratni mjesec sve skuplji, i društveno i politički. U tom smislu ukrajinska strategija "ratnog odgađanja" – forsiranje ruskih gubitaka ljudi i tehnike uz istodobno rušenje prihoda od energetike – ima logiku iscrpljivanja protivnika u dugom roku.
Ukrajina između vojnog otpora i civilnih gubitaka
Dok se na fronti rusko napredovanje usporava, ukrajinsko društvo plaća ogromnu cijenu stalnih raketnih i dronovskih udara. Prošla godina bila je najsmrtonosnija za ukrajinske civile od 2022., s više od 2500 ubijenih i desecima tisuća ranjenih, a prvi mjeseci 2026. donijeli su još intenzivnije napade na gradove poput Kijeva, Harkiva i Odese.
Dugotrajni "rat struje" ponovno je vratio prekide električne energije, ograničenja grijanja i vode te dodatno opteretio već iscrpljeno stanovništvo. I dok dio Ukrajinaca osjeća svojevrsnu "pravdu" kada ukrajinski dronovi pogađaju tvornice i skladišta u Rusiji, svaka takva odmazda gotovo neminovno izaziva novi val ruskih udara na ukrajinske gradove. Rezultat je začarani krug u kojem se rat sve više prenosi na civilnu infrastrukturu, a linija između bojišta i pozadine postaje nejasna.
Istodobno, Kijev se suočava i s vlastitim ograničenjima: i ukrajinske su snage pretrpjele goleme gubitke, koje vlasti rijetko službeno potvrđuju, ali neovisne procjene govore o najmanje 100 do 150 tisuća poginulih vojnika te višestruko više ranjenih. Unatoč visokom moralu, dugotrajna mobilizacija i ratni umor pritišću društvo, što otežava planiranje dugoročnih ofenziva bez znatne i stabilne zapadne pomoći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....