Ruske obavještajne službe koriste Telegram i druge društvene mreže kako bi u Njemačkoj – i diljem Europe – regrutirale tzv. nižerazinske agente za manje sabotaže, nadzor ili provokacije. Stručnjaci upozoravaju da je ponekad dovoljan i samo jedan klik ili "like" kako bi korisnik dospio na radar Moskve, piše Euronews.
Na saslušanju pred Bundestagom, šef njemačke vanjske obavještajne službe BND Martin Jäger upozorio je da Rusija prati prokremaljske kanale na Telegramu i nudi male svote novca ljudima koji su spremni fotografirati vojne lokacije, podmetati požare ili širiti provokativne poruke. Prema njegovim riječima, Europa živi u razdoblju "ledenog mira" koji se svakog trenutka može pretvoriti u otvoreni sukob, a na daljnje eskalacije moramo biti spremni. Slično je upozorio i zastupnik Zelenih Konstantin von Notz, koji je poručio da su špijunaža i sabotaža autoritarnih režima već sad vrlo ozbiljan sigurnosni problem.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj je pojačao hibridne napade na Zapad – od oštećivanja podmorskih kabela do sumnjivih dronova iznad kritične infrastrukture, pošiljki-bombi i špijunskih operacija. Mnoge od tih akcija, prema obavještajcima, povezane su upravo s ljudima regrutiranim preko društvenih mreža.
Telegram se pritom pokazuje kao idealan alat. Kanalima se može pristupati anonimno, korisnici se skrivaju iza nadimaka, a kontakt se lako premješta u privatne poruke. Najpoznatiji proruski kanal u Njemačkoj vodi Alina Lipp, osoba pod sankcijama EU-a, čiji sadržaj redovito doseže više od 175.000 korisnika i opisuje se kao čvorište propagande i regrutacije.
Ukrajinski kibernetički stručnjak Kostjantin Korsun upozorava da ruske službe iz takvih kanala automatski prikupljaju goleme količine podataka. Prate što korisnici lajkaju, kakve političke stavove iskazuju, u kojim raspravama sudjeluju i koje kanale prate. Tako stvaraju detaljne profile milijuna ljudi i procjenjuju tko bi mogao biti pogodan za vrbovanje. Nakon toga uspostavlja se prvi kontakt koji je najčešće psihološke prirode – kroz komplimente, ohrabrivanje, zajedničke stavove. Ako sve prođe glatko, komunikacija se premješta na šifrirane aplikacije poput Signala ili Wirea. Poslije se osoba može zamoliti za malo "zadovoljstvo", poput fotografiranja objekta, prijenosa informacija ili podmetanja grafita. Tako, gotovo neprimjetno, obični korisnik postaje kotačić u ruskoj obavještajnoj operaciji.
Telegram tvrdi da platforma nikad nije surađivala s ruskim službama, da ne otkriva privatne poruke i da uklanja pozive na nasilje (post možete pogledati OVDJE). No istraživački novinari već dugo upozoravaju na nejasnu mrežu tehnoloških partnera povezanih s ruskim državnim sektorom, pa i s FSB-om. Iako dokazi o izravnoj suradnji ne postoje, sumnje ostaju.
Njemačke službe mogu nadzirati javne kanale i analizirati dostupne sadržaje, ali čim komunikacija prijeđe u privatne šifrirane razgovore, mogućnosti nadzora gotovo nestaju. Zbog toga je bivši direktor BND-a svojedobno opisao njemačku obavještajnu službu kao "vegetarijanca među svjetskim špijunskim agencijama", jer joj nedostaju agresivna ovlaštenja kakva imaju Rusija ili SAD.
Stručnjaci predlažu protumjere poput lažnih, računalno generiranih profila koji zbunjuju i usporavaju ruske regrutere te im oduzimaju resurse. No sama njihova primjena i dalje je pravno sporna u Njemačkoj. Usprkos tome, ostaje činjenica da se bojno polje preselilo u digitalni prostor i da se rat danas ne vodi samo oružjem, već i porukama, lajkovima i klikovima, piše Euronews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....