Trump je u petak obustavio napade na Iran. Obnovio ih je 11. srpnja, ali u utorak ujutro nije ih bilo. Nadamo se da će tako ostati.
Naredba američkog predsjednika nova je potvrda da njegova zračna kampanja protiv Irana ne ostvaruje zacrtane i željene ciljeve. Bilo je to jasno nakon prvog tjedna napada gotovo svima osim Trumpu i njegovim pregovaračima, Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru, zetu. Potpredsjednik JD Vance, izolacionist koji se protivi vojnim intervencijama, u petak je na sastanku iznio zabrinutost zbog moguće eskalacije rata s Iranom o kojoj je Trump razmišljao. Priklonio mu se i načelnik Združenog stožera američke vojske, general Dan Caine, prenio je CNN.
Mike Waltz, američki veleposlanik u UN-u, pokušao je opravdati Trumpovu odluku navodeći kako predsjednik želi ostaviti prostora pregovorima, prenosi The Financial Times. "Zapravo, upravo sada razgovaramo s njima", rekao je Trump u petak, dodajući kako misli da "[Iranci] postaju sve ozbiljniji kako dani prolaze, možda zbog nekog očiglednog razloga", aludirajući na američke zračne napade, prenio je Reuters, a piše Hina.
Iran je reagirao pozitivno, navodeći da će obustaviti odgovore na udare tako dugo dok SAD ne napada.
Dati prostora diplomaciji uvijek je konačni potez u ratovima u kojima nema pobjednika. Ali američki mediji navode još nekoliko čimbenika koji su utjecali na Trumpa da obustavi napade. The New York Times, koji se poziva na dva izvora, navodi da je američka vlada zabrinuta zbog iscrpljivanja zaliha sustava proturaketne obrane Patriot i drugih obrambenih sredstava, a CNN, pozivajući se na izvor u američkom Ministarstvu obrane, navodi iste razloge za pauziranje napada. Patrioti su trebali štititi zaljevske države, koje su u cijelom sukobu kolateralne žrtve, podnijevši teške udarce, a SAD im nije osigurao dostatnu obranu. Neće mu zbog toga okrenuti leđa, ali u budućnosti će razmišljati o diversifikaciji sigurnosnih aranžmana.
Bliski istok traži novog partnera
Kuvajt, prenio je Reuters, pregovara s Pakistanom o takvom sporazumu. Saudijska je Arabija s tom, jedinom islamskom zemljom koja ima nuklearno oružje, krajem prošle godine potpisala takav sporazum. Islamabad je sada u teškoj poziciji, u Arabiju je poslao vojnike i borbene zrakoplove, a nastupa kao posrednik u pregovorima SAD-a i Irana. Teheran je prošlog tjedna nakon više mjeseci napao Saudijsku Arabiju, što bi moglo dovesti Pakistan u situaciju da kraljevina zatraži od njega da joj pruži zaštitu, u skladu sa sporazumom, i tako se uključi u sukob.
Trump je, po običaju, odbacio navode NYT-a. U izjavi za The Wall Street Journal poručio je: "Imamo daleko više ubojnih sredstava nego bilo tko u svijetu, i daleko više nego što nam je potrebno." WSJ prenosi, pozivajući se na dužnosnike, da je načelnik Združenog stožera američke vojske, general Dan Caine, izvijestio Bijelu kuću o smanjenju zaliha presretača protuzračne obrane.
Axios u nedjelju prenosi da je admiral Brad Cooper, američki zapovjednik na Bliskom istoku, preporučio zaustavljanje kampanje napada u Hormuškom tjesnacu i oko njega jer je dosegnula granicu učinkovitosti.
Izjave admirala Coopera i generala Cainea pogađaju u samu srž majke svih problema ovog trenutka u američkom ratu protiv Irana, Hormuškog tjesnaca. Iran je aktivirao blokadu tjesnaca kako bi izazvao globalnu ekonomsku krizu rastom cijena nafte, računajući na to da će uslijediti pritisak na Washington, što se i dogodilo. Trump je opet pokazao zapanjujući deficit bilo kakve razboritosti i naredio je blokadu iranskih luka. I tako je zamalo prestao promet kroz Hormuz, neki su brodovi prolazili potajice, neke je pratila američka mornarica, ali riječ je o manje od deset brodova dnevno, dok ih je prije američkog napada dnevno prolazilo stotinjak. Djelovalo je da bi se takva situacija mogla nekako razmrsiti Memorandumom o razumijevanju od 17. lipnja, ali ubrzo se pokazalo da su američki pregovarači mislili da su lukaviji od iranskih. Prema njihovu čitanju dokumenta, Iran ima pravo kontrole nad sjevernim plovidbenim putom koji ide uz njegove obale, ali južni je u vodama Omana. SAD je nagovorio brodare da krenu tom rutom kako bi se pokazalo da Iran neće kontrolirati cijeli tjesnac, ali u Teheranu su bili spremni na to – napali su brodove koji su išli južnim putem. I tako se Memorandum raspao.
Iako su u napadima od 7. srpnja gađani i civilni ciljevi u dubini Irana, mostovi primjerice, Hormuz je, kako možemo zaključiti po izjavama vojnih zapovjednika, bio glavni cilj. Operacija nije uspjela.
Nerješiva enigma
The Financial Timesu nedjelju je objavio da su u petak i subotu predstavnici Omana bili u Teheranu, "nastojeći postići privremeni sporazum o upravljanju tranzitom brodova kroz Hormuški tjesnac". Diplomatski izvori prenose da je ključna tema raspodjela pomorskog prometa između sjevernog i južnog koridora kako bi moglo doći do otvaranja tjesnaca i nastavka pregovora SAD-a i Irana o okončanju rata. Navodno, prenose izvori FT-a, pregovori se "kreću u pravom smjeru", ali to smo čuli toliko puta. Oman je u lipnju izvijestio više europskih država da trebaju računati s mogućnosti da će se plovidba Hormuzom, nakon prekida rata, naplaćivati.
Vojna analiza FT-a objavljena u četvrtak, dan prije Trumpove odluke o obustavi napada, neprijeporno zaključuje da bi SAD-u trebali tjedni kako bi uvjerio brodare da njegova zračna premoć u Zaljevu jamči da Iran neće dosegnuti njihova plovila u omanskim vodama besposadnim letjelicama ili nekim drugim oružjem. "Nerješiva enigma", rekao je Tom Sharpe, umirovljeni zapovjednik britanske mornarice FT-u. "SAD ne može spustiti [iransku] prijetnju na takvu razinu da bi se tjesnac mogao ponovno otvoriti", zaključuje.
Mark Montgomery, bivši kontraadmiral američke mornarice, navodi da bi bilo potrebno više tjedana uz 150 do 200 napada noću za dostatno smanjivanje iranske sposobnosti lansiranja dronova i projektila, prenosi FT. Iran, s druge strane, može nadzirati plovila koja se pokušavaju probiti južnom rutom relativno jednostavnom opremom, uključujući male pomorske radare s ribarskih brodova, a besposadne letjelice i projektile dobro je sakrio, rekao je Farzin Nadimi, stručnjak za iranske pomorske snage u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. "Održali su respektabilnu sposobnost ispaljivanja projektila na brodove i nanošenja štete unatoč svim zračnim naporima", zaključio je. Lapidaran zaključak FT-u je prenio neimenovani pomorski savjetnik: "Iran treba pogodak u samo jedan tanker da bi pokolebao sve."
Trumpu zbog toga nije preostalo ništa drugo nego vratiti se pregovorima jer druge opcije, eskalacija primjerice, prijete novim američkim žrtvama, uz rast cijena nafte, posljedično i goriva u SAD-u. Istodobno, situaciju su zakomplicirali jemenski hutisti, teroristička skupina bliska Iranu, koja je sve do ove faze sukoba mirovala i sada zaprijetila pomorskom blokadom Saudijske Arabije. Nekoliko je brodova zbog toga, umjesto tjesnacem Bab el-Mandeb između Jemena i Džibutija pa prema Sueskom kanalu, krenulo oko Afrike. Duži put, skuplja roba, ali siguran dolazak na odredište.
Izgledno je prelijevanje sukoba
U jednadžbu treba dodati novu varijablu koju je u petak objavio The Wall Street Journal: Kuvajt je potajice poslao borbene zrakoplove da napadnu Iran. I Bahrein. Te dvije zemlje, koje su neprestano pod napadima Teherana, dosad nisu sudjelovale u odmazdi, prije svih taj je posao obavljao UAE. Njihovo uključivanje u sukob stvara neugodne okolnosti za Iran jer prijeti stvaranjem arapske koalicije koja bi dovela u sumnju njegovu regionalnu premoć. "Rat koji se nastavlja kao dosad za njih je najgori scenarij jer im ne pruža priliku obnoviti i održati dojam utočišta stabilnosti u nestabilnoj regiji, što utječe na njihove razvojne modele", rekla je Dina Esfandiary, analitičarka Bliskog istoka u Bloomberg Economicsu.
Iran je odmah detektirao ugrozu pa je reagirao ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi porukom da žele obnoviti povjerenje sa susjedima jer njihovi napadi nisu bili usmjereni protiv njih, nego protiv američkih ciljeva. "Vidim volju obnove povjerenja. Susjedi smo i ostat ćemo susjedi. Moramo živjeti zajedno u miru", ministar nastupa u operaciji kontrole štete. Uz korolar koji pokazuje da je Iran zabrinut, ali i odlučan nastaviti svojim smjerom (važno zbog radikala u teheranskoj vlasti): "Regionalne vlade prepoznaju da se sigurnost i stabilnost moraju postići kolektivno, a ne oslanjanjem na strane vojne sile."
Zaključno, regionalno prelijevanje sukoba, ako se ne pronađe neko rješenje, izgledno je osobito nakon što je Iran optužio Ukrajinu da je gađala jedan od njihovih trgovačkih brodova u Kaspijskom jezeru u subotu. Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) na Telegramu je izvijestila o napadima dronovima na "teretne brodove pod međunarodnim sankcijama koji su se koristili za prijevoz vojnog tereta između Irana i Rusije". Teheran kaže da to neće proći bez odgovora. Mogućnost spajanja ukrajinskog i iranskog rata najveća je noćna mora analitičara i stratega. To bi vodilo ozbiljnom globalnom kaosu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....