StoryEditorOCM
SvijetDanas oni, sutra mi

Raste strah u ovoj državi, mnogi su zabrinuti: ‘Mi smo iduća Ukrajina, ako nas napadnu, najbolje da se predamo!‘

Piše Snježana Pavić/JL
2. travnja 2025. - 19:47

Bez prethodne najave, kineska vojska počela je u utorak veliku vježbu sa 76 zrakoplova i više od 20 brodova, među kojima je nosač zrakoplova Shandong. Kineska uprava za pomorsku sigurnost objavila je kasno u utorak da zbog vojnih vježbi do četvrtka navečer zatvara za brodove zonu na sjevernom dijelu provincije Zhejiang, više od 500 km od Tajvana, javlja The Guardian.

U propagandnom materijalu su i videosnimke koje prikazuju napad na Tajvan. Analitičari vjeruju da kineska vojska još nije sposobna za invaziju, ali zato djeluje ekonomski, pravno, kibernetičkim i informativnim ratom, prenosi pisanje Guardiana Jutarnji.

Lažna sigurnost

State Department ponovo je poručio da ostaju predani podršci Tajvanu i drugim saveznicima "suočenima s kineskom taktikom zastrašivanja i destabiliziranja". Međutim, drastična promjena politike predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini otvara pitanje podrške Tajvanu.

image

Brodovi kod otoka Pingtan

Hector Retamal/Afp

"Danas Ukrajina, sutra Tajvan", prenosi komentar tajvanskog taksista u The New York Timesu bivša tajvanska ministrica kulture Yingtai Lung. Mnogi su zabrinuti: ako je SAD mogao povući podršku Ukrajini da bi ugodio Rusiji, hoće li isto učiniti nama da bi ugodio Kini?

Kina tvrdi da je Tajvan njezin teritorij. Desetljećima su tajvanski čelnici tumačili svoj zahtjev za očuvanjem nezavisnosti kao obranu slobode i demokracije, očekujući da će SAD podržati Tajvan ako Kina pokrene invaziju. To je stvorilo lažni osjećaj sigurnosti, piše bivša tajvanska ministrica. Tek nedavno, pod utjecajem rata u Ukrajini, prvog rata u eri društvenih medija, vlada je uz podršku javnosti produljila obvezni vojni rok s četiri mjeseca na godinu dana, navodi Austin Horng-En Wang sa Sveučilišta Nevada.

Ne smijemo dopustiti velikim silama da odlučuju o našoj budućnosti, apelira bivša tajvanska ministrica kulture Yingtai Lung: s Trumpom koji odbacuje demokratske vrijednosti i stare američke prijatelje, Tajvan mora odmah započeti ozbiljan nacionalni dijalog o tome kako osigurati mir s Kinom.

image

Posjetitelji na otoku Pingtan, najbližoj točki između Kine i Tajvana

Hector Retamal/Afp

Povijesno iskustvo

Mnogi nisu oduševljeni idejom rata sa zemljom od 1,4 milijarde stanovnika. Ako se čini da SAD više nisu voljne podržati Ukrajinu, jesu li svi ti deseci tisuća mladih Ukrajinaca uzalud poginuli u borbi za svoju zemlju? U anketi koju je nedavno proveo portal popularan među tajvanskim studentima, većina je odgovorila da su u slučaju kineskog napada oni za - predaju.

Usprkos velikom zaokretu u javnom mnijenju, predsjednik Tajvana Lai Ching-te 13. ožujka Kinu je službeno označio kao "stranu neprijateljsku silu". Glavna oporbena stranka Kuomintang optužila ga je da gura Tajvan prema ratu. Povijesno, vodstvo Kuomintanga na čelu s Chang Kaj-šekom povuklo se na Tajvan nakon što ih je porazila Kineska komunistička partija, koja je preuzela kontrolu nad kopnenom Kinom. Danas Kuomintang zagovara očuvanje nezavisnosti Tajvana kroz suradnju s Kinom.

image

Posjetitelji na otoku Pingtan, najbližoj točki između Kine i Tajvana

Hector Retamal/Afp

Znamo da svaka zemlja slijedi svoj interes, sirov pristup Donalda Trumpa samo je razlika u stilu, ne u sadržaju, piše bivša ministrica. SAD im je okrenuo leđa 1978., kad je prekinuo diplomatske odnose da bi priznao Narodnu Republiku Kinu. Nakon hladnog rata došlo je do postupnog otopljavanja odnosa, s vrhuncem 2008. - 2016. za vrijeme vlasti Kuomintanga. No, skepticizam je rastao nakon što je Kina krenula počela gušiti prodemokratske prosvjede u Hong Kongu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 11:37