Grčki parlament će u četvrtak ujutro glasati o dopuštanju 13-satnog radnog dana. Dok razvijeni dio Europske unije teži kraćem radnom tjednu, pa i radnom danu, Grčka će, usvoji li se odluka, postati prva europska zemlja u kojoj će radnici u turizmu, tvornicama i trgovinama moći redovito raditi dulje od 8 sati.
Novi zakon predviđa da zaposlenici mogu, dobrovoljno, raditi do 13 sati dnevno najviše 37,5 dana godišnje, dakle u prosjeku 3 dana mjesečno, uz maksimalnu granicu od 48 sati tjedno. Ministar rada Niki Kerameus tvrdi da radnici neće smjeti dobiti otkaz ako odbiju raditi 13 sati. Prekovremeni rad bi po novom prijedlogu zakona općenito trebao biti bolje plaćen, s bonusom od 40 posto.
Već danas je grčki radni tjedan među najduljima u Europi, naročito otkako je lani poslodavcima u industriji, prodaji, poljoprivredi i nekim uslužnim djelatnostima dopušteno da radnike angažiraju i subotom. Prema podacima OECD-a, Grčka je 2023. zauzela peto mjesto u svijetu po godišnjim radnim satima, iza Kolumbije, Meksika, Kostarike i Čilea.
Unatoč štrajkovima i burnoj parlamentarnoj raspravi u srijedu, očekuje se da će stranka Nove demokracije zakon izglasati bez problema. Vlada koju formiraju stranke desnog centra hvali se da je izvukla Grčku iz skandalozne dužničke krize koja je trajala od 2009. do 2018., da je tržište rada učinila fleksibilnijim te povećala zaposlenost. No Grčka i dalje ima ozbiljan problem jer je prema Eurostatu paritet njihove kupovne moći samo 70 posto od europskog prosjeka. Jedino je Bugarska lošija sa 69 posto, dok Hrvatska i Mađarska imaju 77 posto kupovne moći europskog prosjeka, a Rumunji i Poljaci kojima smo se često spremni rugati, 79 posto. Mnogi Grci prisiljeni su raditi dva posla da bi pokrili rastuće troškove života.
Kad smo kod prekovremenih sati, hrvatski zaposlenici stari između 20 i 64 godine prema Eurostatu jedni su od onih koji najrjeđe dođu do granice od 45 radnih sati tjedno. Čak 24,6 posto Srbijanaca uredno tuče 45 prekovremenih sati tjedno, a mi tek 7,1 posto, Mađari 7, Rumunji 5,9, a od Bugara samo njih 2,5 posto zaposlenih radi 45 sati tjedno.
Najgore je u Turskoj gdje 45,8 posto zaposlenih radi 45 sati tjedno, u Grčkoj 20,7 posto, a vrijedni Nijemci do 45 radnih sati tjedno dobace tek u 8,7 posto slučajeva. Znači, više od Hrvata, ali upola manje nego Bosanci, jer njih 19,1 posto ipak radi 45 sati tjedno.
Najkraće se pak radi u Norveškoj, na Islandu, u Švicarskoj, Nizozemskoj, Danskoj.
Vratimo se Grčkoj – Sindikat javnog sektora u Grčkoj smatra kako "fleksibilno radno vrijeme u praksi znači ukidanje osmosatnog radnog dana, uništenje svake koncepcije obiteljskog i društvenog života te legalizaciju prekomjernog iskorištavanja". Za one koji u ovoj raspravi steknu dojam da im je najbolje otići u mirovinu, evo i neka dobra vijest. Plan da se prag za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 62 godine života poveća na 67,5 godina do 2030., za sada je ipak odbačen. Grčka ima najstariju seniorsku populaciju u Europi, ali je problem što je očekivani životni vijek ipak počeo stagnirati. Uglavnom zbog pandemije, kaže statistika. Ti se statistički podaci razmatraju svake tri godine, pa je iduća rasprava o godinama potrebnim za odlazak u mirovinu na redu tek 2027., a to će biti izborna godina u kojoj se nitko neće usuditi ponovno podignuti taj prag.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....