Rijetki, ali smrtonosni virus pojavio se u Njemačkoj. Već je jedna osoba umrla, evo o čemu se radi

U Njemačkoj se, točnije u bavarskom gradu Pfaffenhofenu, pojavio Borna virus. Od posljedica infekcije jedan je muškarac preminuo od posljedica zaraze, a drugi je i dalje na intenzivnom liječenju.

Što je to Borna virus?

Borna virus je iznimno rijedak i dugo je bio poznat kao uzrok bolesti kod životinja poput konja i ovaca. Dobio je ime upravo po njemačkom gardu Borna, gdje je otkriven. Dvije velike epidemije su se dogodile od 1894. do 1896. godine među konjima u blizini grada Borne u Njemačkoj.

Zarazna priroda Borna virusa nije potvrđena sve do ranih desetljeća 20. stoljeća, točnije uzročni virus identificiran je 1925. godine i nazvan Borna virus. Od tada pa do danas identificiran je kod brojnih vrsta, uključujući goveda, magarce, pse, divlje ptice i nojeve te se javlja gotovo u cijelom svijetu

Kada je otkriven kod ljudi?

Tek 2018. identificiran je kao uzrok teškog upalnog procesa mozga (encefalitisa) kod ljudi. Te godine u Njemačkoj su potvrđena tri smrtna slučaja Borna virusa kod ljudi. Sumnjalo se da su tri osobe zaražene transplantacijom organa istog donora, od kojih su dvije umrle. Treći smrtni slučaj nije bio povezan s donacijom organa. Sva tri smrtna slučaja bila su uzrokovana teškim encefalitisom.

U 2020. godini u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj identificirano je nekoliko dodatnih slučajeva zaraze ljudi. Ukupno je između 1996. i 2021. godine potvrđeno 24 slučaja zaraze ljudi BoDV-1. Infekcija je gotovo uvijek bila smrtonosna. Svi slučajevi dogodili su se u poznatim područjima širenja BoDV-1, uključujući savezne države Bavarsku, Brandenburg, Tiringiju i Sasku-Anhalt.

Patrick Pleul/Dpa Picture-alliance Via Afp

Kako se prenosi?

Riječ je o virusu koji se na čovjeka može prenijeti preko izmeta, urina ili sline životinja, najčešće ga prenosi poljska rovka, mala životinja karkteristična za Njemačku i Austriju, a virus je pronađen i kod ježeva.

Koji su simptomi?

Izaziva visoku temperaturu i glavobolju, teške neurološke napade i, u konačnici, može izazvati komu odnosno smrt. Simtpom je i opća slabost, u početku, ali i neurološke poteškoće kao što su problemi u govoru i hodu. 

Kolika je smrtnost?

Bolest je najčešće smrtonosna, u više od 90 posto slučajeva, jer virus izaziva upalu mozga, encefalitis, a ako zaražena osoba i preživi, posljedice su teške i dugotajne. Jedno istraživanje navodi kako je encefalitis dijagnosticiran kod 45 od 46 pacijenata, od kojih je 44 umrlo kao posljedica bolesti, što je rezultiralo poznatom stopom smrtnosti od 97,8%.