Građani Rumunjske uzvraćaju udarac – deseci tisuća prosvjednika okupili su se u subotu ispred zgrade vlade u Bukureštu, zahtijevajući poništenje odluke o poništenju prvog kruga predsjedničkih izbora, na kojima je 24. studenoga pobijedio antiratni i anti-NATO kandidat Calin Georgescu.
Podsjetimo, nezavisni desničarski kandidat Georgescu pobijedio je u prvom krugu s 23 posto osvojenih glasova, da bi 6. prosinca, dva dana prije drugog kruga, rumunjski Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga zbog navodnih nepravilnosti i tobožnjeg ruskog utjecaja na izbore, zakazavši nove izbore za svibanj.
Georgescu je odbacio optužbe, ustvrdivši da je žrtva politički motiviranog progona, a rumunjski prosvjednici traže održavanje drugog kruga poništenih izbora umjesto raspisivanja novih.
Kako javlja agencija Associated Press (AP), prosvjednici u Bukureštu u subotu su mahali rumunjskim zastavama, uzvikujući slogane poput „Dolje vlada” i „Lopovi”. Prosvjede je organizirala desničarska partija Savez za jedinstvo Rumunja (AUR).
„Ujedinjeni smo, jaki smo. Ovdje smo jer nam je ukraden glas. Jer je demokracija zgažena”, poručio je čelnik AUR-a George Simion, zatraživši ostavku premijera Marcela Ciolacua.
„Ne vjerujemo da će predstojeći izbori biti slobodni i pošteni”, rekao je Simion, upozorivši da će se slični prosvjedi nastaviti sve dok vlasti ne poslušaju zahtjeve velikog dijela rumunjskih građana za „povratkom demokracije” i „slobodnih izbora”.
‘Trumpe, pomozi!‘
Prosvjedi u Bukureštu dolaze tri dana nakon što je u srijedu Georgescu uhićen na cesti, upravo dok je išao podnijeti zahtjev za ponovno kandidiranje za predsjednika. Rumunjske vlasti pokrenule su kaznenu istragu, objavivši da se Georgescu suočava s ukupno šest optužbi, uključujući „poticanje na radnje protiv ustavnog poretka” i „lažne izjave o financiranju izborne kampanje”.
Iako je pobjednik prvog kruga istog dana pušten na slobodu, sudskim nalogom mu je zabranjeno napuštati zemlju, pojavljivati se na TV-u ili objavljivati bilo što na društvenim mrežama, što ga dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na druge predsjedničke kandidate. Stoga je Georgescu pomoć zatražio od – novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
„Definitivno tražim od predsjednika Trumpa da se pobrine za situaciju”, izjavio je Georgescu u intervjuu američkom blogeru Mariu Nawfalu, objavljenom u četvrtak na platformi X.
Prema Georgescuu, Amerika bi ga trebala podržati kako bi sačuvala svoj imidž svjetionika demokracije. Ako demokracija bude poražena „u jednoj zemlji”, u „državnom udaru”, to bi značilo i neuspjeh za SAD, rekao je Georgescu u intervjuu.
Američki dužnosnici već su kritizirali službeni Bukurešt zbog poništavanja izbora u studenome. Govoreći nedavno na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, potpredsjednik SAD-a J. D. Vance optužio je rumunjske vlasti da koriste „ružne sovjetske riječi poput dezinformacija i lažnih informacija” kako bi spriječile da na vlast dođe političar s „alternativnim stajalištem”. Također, Georgescua je podržao i Trumpov bliski suradnik Elon Musk, koji je postupke rumunjskih vlasti prema Georgescuu nazvao „pogrešnim” i „skandaloznim”.
‘Rumunjski narod vapi za mirom‘
Mnogi vjeruju da prvi krug rumunjskih izbora nije poništen zbog (nedokazanog) ruskog uplitanja. Pravi razlog za taj drakonski potez rumunjskog Ustavnog suda je politička agenda Calina Georgescua, prije svega njegovo protivljenje nastavku ukrajinskog rata, odnosno sudjelovanju Rumunjske u bezumnom pokušaju NATO-a da Rusiji nanese strateški poraz. Georgescu je još u izbornoj kampanji naglašavao geopolitičku nesvrstanost i suverenitet Rumunjske, te je obećao odbaciti ratnu politiku Bruxellesa i zaustaviti rumunjsku vojnu pomoć Kijevu, tvrdeći da „EU i NATO ne predstavljaju u potpunosti rumunjske interese”, te da ukrajinskim ratom manipuliraju američke vojne kompanije.
Nadalje, Georgescu je još 2022. osudio postavljanje NATO-ova proturaketnog štita u rumunjskom selu Deveselu, nazvavši ga „sramotom diplomacije”. Rekao je i da Rumunjska ne bi trebala izazivati Rusiju, nego surađivati s njom, budući da „sigurnost proizlazi iz dijaloga, a ne iz sukoba”.
I tog 24. studenoga, dok su njegovi pristaše slavili pobjedu u prvom krugu, Georgescu je svoj trijumf novinarima tumačio upravo željom rumunjskog naroda da izađe iz ratnog scenarija koji Rumunjskoj – koja od svih NATO članica ima najdužu kopnenu granicu s Ukrajinom - prijeti uvlačenjem u ozbiljniji sukob s Rusijom:
„Večeras je rumunjski narod vapio za mirom. I vikali su vrlo glasno, iznimno glasno. Mi smo jaki i hrabri, mnogi od nas su glasali, a još više će to učiniti u drugom krugu”, rekao je u izbornoj noći Georgescu, nazvavši svoj rezultat „čudesnim buđenjem rumunjskog naroda”.
Uplašeni ratni huškači
Dakako, takva mirovna retorika nikako nije odgovarala plemenu ratnih huškača koje trenutno vodi Europu - a donedavno je vodilo i Ameriku - pa je Ustavni sud Rumunjske morao poništiti prvi krug izbora. No, čini se da su prozapadne rumunjske vlasti tim činom same sebi pucale u nogu, jer je Georgescuova popularnost u zemlji nakon toga porasla gotovo dvostruko: s 23 na 38 posto. Govorimo o anketi koju je sredinom siječnja provela agencija Avangarde, prema kojoj Georgescu uvjerljivo vodi s 38 posto glasova, dok je na drugom mjestu kandidat proeuropske koalicijske vlade Crin Antonescu s 25 posto. Treći je, sa 17 posto, gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, koji se planira kandidirati kao neovisni kandidat.
Ovi rezultati – po kojima Georgescu sada dobiva čak 15 posto glasova više nego u poništenom prvom krugu – pokazuju da sve više rumunjskih građana odbacuje ratni scenarij koji nam se sprema iz Bruxellesa, a umjesto toga žele predsjednika koji će spriječiti da Rumunjska zaglavi u suicidalnom europskom ratu protiv Rusije. Ponovljeni izbori održat će se 4. i 18. svibnja, a sve se glasnije nagađa da bi Ustavni sud mogao Georgescuu zabraniti kandidaturu, kako se ne bi dogodilo da antiratni kandidat zaista postane predsjednik i pokvari ratne planove.
U tom slučaju možemo očekivati nove prosvjede u Bukureštu, čime bi se politička situacija u Rumunjskoj mogla toliko zaoštriti da bi one čuvene antivladine demonstracije iz 1989. godine – uslijed kojih su strijeljani rumunjski komunistički vođa Nikolaj Ceausescu i njegova supruga Elene – mogle izgledati kao hipijevski miting.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....