Rumunjski anti-NATO kandidat, zbog kojeg su poništeni predsjednički izbori, opet vodi u anketama

Čini se da je Ustavni sud u Rumunjskoj džaba krečio. Predsjednički kandidat Calin Georgescu, zbog čije je pobjede prije mjesec i pol poništen prvi krug rumunjskih izbora, ne samo da po novim anketama opet vodi, već sada dobiva gotovo dvostruko više glasova nego u prvom krugu: tada je dobio 23 posto, a prošlotjedna anketa daje mu čak 38 posto.

Podsjetimo, u prvom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora, održanom 24. studenoga, ovaj neovisni kandidat s krajnje desnice – koji je kampanju vodio preko TikToka i drugih društvenih mreža - s tih je 23 posto glasova ostavio iza sebe sve druge rivale i elegantno se plasirao u drugi krug, gdje mu je protukandidatkinja trebala biti prozapadna političarka desnog centra Elena Lasconi, koja je u prvom krugu osvojila 19 posto.

Kompletni Zapad bio je šokiran tim rezultatima, jer je Georgescu u predizbornim anketama dobivao tek oko pet posto glasova. No, to ne bi bio problem da Georgescuovi politički stavovi – osobito oni o ukrajinskom ratu i Rusiji – nisu u suprotnosti sa željama Europske unije i NATO-a da u Rumunjskoj na vlasti i dalje imaju prozapadne aktere koji će poslušno slijediti ratnu politiku Bruxellesa.

Stoga je nađeno „demokratsko rješenje” problema: dva dana prije drugog kruga, koji se trebao održati 8. prosinca, rumunjski Ustavni sud je poništio rezultate prvog kruga zbog navodnog uplitanja stranih sila (čitaj: Rusije), odnosno zbog tobožnje pristranosti kineske društvene mreže TikTok u Georgescuovu korist, što je navodno aranžirala Moskva.

Calin Georgescu

Octav Ganea/Afp

Georgescu je tu odluku nazvao „službenim državnim udarom”, a njegovi pristaše otada prosvjeduju pred zgradom Ustavnog suda u

Bukureštu, noseći lijes s natpisom „demokracija”. Konačno, prošlog tjedna se u anketi pokazalo da tih pristaša sada ima još znatno više nego što ih je bilo u prvom krugu.

Skok od 15 posto

Govorimo o anketi koju je od 10. do 16. siječnja provela agencija Avangarde, uz marginu pogreške od 2,6 posto. Kako smo naveli, Georgescu po toj anketi dobiva 38 posto glasova, dok je na drugom mjestu kandidat proeuropske koalicijske vlade Crin Antonescu s 25 posto. Treći je, sa 17 posto, gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, koji se planira kandidirati kao neovisni kandidat, dok nesuđena Georgescuova suparnica u drugom krugu Elena Lasconi sada ima tek šest posto glasova.

Ovi rezultati – po kojima Georgescu sada dobiva čak 15 posto glasova više nego u poništenom prvom krugu – pokazuju ne samo da Rumunji ne vjeruju pretjerano svojim ustavnim sucima, nego i da sve više rumunjskih građana žele predsjednika koji ima antiratne stavove i koji će spriječiti da Rumunjska zaglavi u samoubilačkom europskom ratu protiv Rusije, koji nam se iz Bruxellesa sve jasnije nagoviješta.

Prema rumunjskom Ustavu, predsjednik države nema osobito značajnu ulogu, osim u baš onim sektorima koji su ključni za ukrajinski rat: vanjske politike i nacionalne sigurnosti, uključujući kontrolu nad potrošnjom za obranu. Tu predsjednik ima velike ovlasti.

„Pobjednik predsjedničke utrke igrat će ključnu ulogu u oblikovanju rumunjske vanjske politike, posebno u vezi s podrškom Ukrajini u njenom ratu s Rusijom”, pisao je Reuters nakon prvog kruga rumunjskih izbora.

A upravo su antiratni stavovi ono što izdvaja Georgescua od drugih predsjedničkih kandidata. Žestoki kritičar NATO-a i EU-a, Gerogescu se protivi daljnjem slanju pomoći Ukrajini, tvrdeći u kampanji da „EU i NATO ne predstavljaju u potpunosti rumunjske interese”, te da ukrajinskim ratom manipuliraju američke vojne tvrtke. Izrazio je i sumnju u sposobnost NATO-a da zaštiti svoje

članice u slučaju ruskog napada, te je obećao da će „okončati podložnost EU-u i NATO-u”, posebno u pogledu podrške Ukrajini.

‘Mi smo jaki i hrabri‘

Nadalje, Georgescu je još 2022. osudio postojanje NATO-ova proturaketnog štita u rumunjskom selu Deveselu, rekavši da je njegovo postavljanje „dio politike sukoba, a ne mirovna mjera”, te ga je nazvao „sramotom diplomacije”. Rekao je i da Rumunjska ne bi trebala izazivati Rusiju, nego surađivati s njom, budući da „sigurnost proizlazi iz dijaloga, a ne iz sukoba”.

Zbog svega toga Georgescu je u europskoj štampi prozvan „proruskim kandidatom”, što on negira, tvrdeći da je prorumunjski kandidat.

I tog 24. studenoga, dok su njegovi pristaše slavili ulazak u drugi krug – ne sluteći da će deset dana kasnije Ustavni sud poništiti izbore – Georgescu je svoju pobjedu pred novinarima tumačio upravo željom rumunjskog naroda da izađe iz ratnog scenarija koji sve više obilježava europsku stvarnost.

„Večeras je rumunjski narod vapio za mirom. I vikali su vrlo glasno, iznimno glasno. Mi smo jaki i hrabri, mnogi od nas su glasali, a još više će to učiniti u drugom krugu”, rekao je u izbornoj noći Georgescu, nazvavši svoj rezultat „čudesnim buđenjem rumunjskog naroda”.

Jasno da takva mirovna retorika ne odgovara plemenu ratnih huškaća koje dominira Bruxellesom, a do nekidan je vladalo i Washingtonom (tek treba vidjeti hoće li novi predsjednik SAD-a Donald Trump održati obećanje da će okončati taj rat), pa je Ustavni sud Rumunjske morao poništiti prvi krug izbora. Jer od početka ukrajinskog rata Rumunjska je jedna od ključnih NATO-ovih kanala za slanje oružja Kijevu, već i stoga što od svih NATO članica ima najdužu kopnenu granicu s Ukrajinom.

Odjeci ratnih bubnjeva

Osim što se u Rumunjskoj nalaze NATO baze koje igraju važnu logističku ulogu u praćenju i servisiranju rata u Ukrajini – u slučaju veće eskalacije zamišljeno je da ta uloga bude i važnija, čega je Georgescu potpuno svjestan – Rumunjska je donirala Ukrajini bateriju protuzračne obrane Patriot, te je obučavala

ukrajinske pilote borbenih zrakoplova, a preko svoje crnomorske luke Constante održava vitalnu tranzitnu rutu za izvoz milijuna tona ukrajinskog žita.

Uglavnom, bez Rumunjske na strani NATO-a, rat protiv Rusije bio bi još veća utopija. I zato je važno tko je predsjednik Rumunjske. I zato je rumunjski Ustavni sud morao učiniti to što je učinio.

Međutim, ankete pokazuju da bi sav trud Ustavnog suda mogao biti uzaludan, budući da je, kako vidimo, Georgescuova popularnost među rumunjskim biračima u porastu. Ponovljeni izbori održat će se 4. i 18. svibnja, a sve se glasnije nagađa da bi Ustavni sud mogao Georgescuu zabraniti kandidaturu na tim izborima, kako se ne bi dogodilo da antiratni kandidat postane predsjednik i pokvari ratne planove.

Kako bilo, pobjeda Georgescua u poništenom prvom krugu i njegov daljnji anketni rast nisu samo nastavak trenda uspona krajnje desnice u Europi, već označavaju i uspon europskih političkih opcija koje se protive nastavku ukrajinskog rata. Dosad su u tom taboru bile samo Mađarska i Slovačka, a sad im se približava i Rumunjska. Nije slučajno da se radi o susjedima Ukrajine: narodi koji su bliže epicentru bolje čuju odjeke ratnih bubnjeva i jasnije shvaćaju da to nije blef.