Rusija je, upozoravaju zapadni i ukrajinski obavještajci, pretvorila svoju tajnu "flotu iz sjene" tankera u još jednu frontu hibridnog rata protiv Europe – i to ne samo zaobilaženjem naftnih sankcija, nego i mogućim špijunskim i sabotažnim operacijama. Prema ekskluzivnom istraživanju CNN‑a, na neki od tih brodova u posljednjim mjesecima ukrcavaju se naoružani Rusi s vojno-obavještajnom pozadinom, skriveni u posadama koje su formalno sastavljene od stranih državljana.
‘Flota iz sjene‘ kao okosnica zaobilaženja sankcija
Od početka invazije na Ukrajinu 2022., Moskva je izgradila golemi paralelni sustav prijevoza nafte – tzv. shadow fleet, flotu stotina starijih tankera koji plove pod zastavama trećih država, često preko sumnjivih registara i još sumnjivijih kompanija. Ti brodovi iz baltičkih i crnomorskih luka odvode rusku naftu prema Aziji i drugim tržištima, izvan domašaja zapadnih ograničenja cijena i osiguranja, te godišnje donose Kremlju stotine milijuna dolara svježeg prihoda za ratni stroj.
U praksi, riječ je o brodovima koji se često formalno vode kao da nemaju veze s Rusijom – registrirani su u udaljenim, offshore jurisdikcijama, osigurani preko slabo reguliranih posrednika i njima se upravlja iz malih tvrtki – paravana. Upravo je ta mreža pravne magle, ističu europski sigurnosni dužnosnici, savršena kulisa za prikrivanje ne samo sumnjivih tereta, nego i ljudi koji se ukrcavaju u zadnji čas.
Ruski ‘tehničari‘ s prošlošću u Wagneru
Prema dokumentima kojima raspolažu ukrajinska i zapadna obavještajna zajednica, na neke tankere "flote iz sjene" u posljednjih šest mjeseci neposredno prije isplovljavanja ukrcavaju se dodatni članovi posade – Rusi koji se u papirima često vode kao "tehničari", iako nemaju klasičnu pomorsku biografiju. CNN je imao uvid u dvije liste posada na kojima su gotovo svi članovi iz Kine, Mjanmara ili Bangladeša, dok se na dnu popisa pojavljuju po dva ruska imena s ruskim putovnicama – jedini ruski državljani na brodu.
Obavještajni izvori tvrde da neki od tih ljudi rade za tajnovitu privatnu sigurnosnu tvrtku "Moran Security Group", blisko povezanu s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama te veteranima zloglasne plaćeničke skupine Wagner. Jedan od identificiranih muškaraca navodno je bivši policajac i nekadašnji pripadnik Wagnera, dok je za drugoga zabilježeno da mu je formalna adresa Ministarstvo obrane Ruske Federacije – daleko od profila klasičnog mornara na tankeru.
‘Moran Security‘ – privatna tvrtka u službi države
"Moran Security Group" osnovan je 2009. i godinama se kretao na rubu sive zone između privatne vojne industrije i službene ruske države. Bivši direktori "Morana", Evgenij Sidorov i Vadim Gusev, utemeljili su Slavonic Corps – preteču Wagnera – dok se na Telegram kanalima povezanima s Wagnerom moraju naći i fotografije "Moranovih" ljudi u pomorskim osiguranjima.
Na vlastitoj web-stranici "Moran" traži "aktivne ili umirovljene časnike specijalnih snaga (GRU, zračno-desantne jedinice, mornaričke specijalce) s najmanje dvije borbene misije iza sebe", a predsjednik tvrtke navodi se kao umirovljeni potpukovnik FSB‑a, dok su neki menadžeri bivši zapovjednici nuklearnih podmornica. Američko ministarstvo financija stavilo je "Moran" na crnu listu 2024. zbog pružanja "naoružanih sigurnosnih usluga" ruskim državnim poduzećima, uključujući brodarski div "Sovcomflot", kako bi se pojačao pritisak na Moskvu zbog agresije na Ukrajinu.
Špijunaža i sabotaža pod krinkom naftnog prijevoza
Prema izvorima CNN‑a, uloga "Moranovih" ljudi na brodovima "flote iz sjene" daleko nadilazi "osiguranje tereta". Jedan zapadni obavještajni izvor opisuje ih kao produženu ruku Kremlja koja, iako ne sudjeluje u direktnim borbenim operacijama, "pazi na to da njihovi ugovorni partneri djeluju u skladu s interesima ruske države" – od kontrole stranih kapetana do nadzora ruta i kontakata.
U barem jednom slučaju, navodi isti izvor, ljudi povezani s "Moranom" s palube jednog takvog tankera fotografirali su europske vojne objekte. Sigurnosni dužnosnici u EU-u taj obrazac uklapaju u širi okvir hibridnog ratovanja: prisutnost naoružanih, vojno obučenih Rusa na brodovima koji prolaze tik uz europske obale otvara prostor za obavještajne aktivnosti, mapiranje infrastrukture i potencijalnu sabotažu, premda konkretniji detalji tih operacija zasad nisu javno objavljeni.
"Imati privatne naoružane skupine na takvim brodovima klasičan je primjer ‘plausible deniabilityja’ – svi znaju da primaju naredbe iz ruske države, ali to je teško dokazati", slikovito je sažeo Jacob Kaarsbo, bivši danski obavještajac, za CNN.
‘Boracay‘ – tanker koji prate dronovi i vojske
Simbol cijele ove priče postao je tanker "Boracay", sankcionirani brod koji je posljednjih godina više puta mijenjao ime i formalnu registraciju. Dana 20. rujna, prema podacima prikupljenima iz satelitskih snimki i lučkih evidencija, na "Boracay" su se u ruskoj luci Primorsk ukrcala dvojica Rusa – jedini ruski državljani na brodu, čija je posada uglavnom bila iz Kine, Mjanmara i Bangladeša.
Samo dva dana kasnije, dok je "Boracay" plovio uz obalu Danske, nad Kopenhagenom i oko danskih vojnih baza zabilježen je niz misterioznih dronova koji su poremetili promet u zračnim lukama i izazvali višednevnu istragu. Brodski transponderi i radarski zapisi pokazuju da se ruta "Boracaya" poklopila s područjima gdje su dronovi viđeni – zapadna obala Danske, sjeverno od Esbjerga i blizina nekoliko aerodroma – što je jedan zapadni izvor opisao kao "sumnjivu koincidenciju".
Upad francuske vojske i otkrivanje ruskih ‘tehničara‘
Nekoliko dana poslije, francuska vojska ukrcala se na "Boracay" u vodama kod Bretanje, nakon što brod nije mogao dokazati svoju nacionalnu pripadnost. Tek tada su otkrivena dvojica Rusa u posadi; ispitani su u privatnosti, dok je kineski kapetan uhićen i optužen zbog "nepokoravanja uputama", a francusko državno odvjetništvo otvorilo je istragu o nedostatku dokumentacije o zastavi pod kojom brod plovi.
Iako na brodu navodno nisu pronađeni dronovi, sumnje nisu nestale. Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je za CNN da je operativna pretpostavka kako su ruski brodovi vjerojatno uključeni u barem dio neobjašnjenih dronskih incidenata u blizini europskih obala, dok je šef britanske vanjske obavještajne službe Blaise Metreweli javno upozorio na to da "Rusija testira Europu u sivoj zoni, taktikama tik ispod praga rata – dronovi iznad aerodroma i baza, agresivne aktivnosti na moru i ispod njega".
Danska i Švedska na prvoj crti
Danski lučki piloti, koji se ukrcavaju na tankere kako bi ih sigurno proveli kroz uske tjesnace, sve češće prijavljuju "dodatne" ljude na brodovima "flote iz sjene" – muškarce ruske nacionalnosti, ponekad u uniformama nalik onima ruske ratne mornarice, koji djeluju nadređeno i "više zaduženo" čak i od kapetana. Bjarne Caesar Skinnerup iz državne pilot-službe "DanPilot" za CNN kaže da je osobno vidio više takvih slučajeva, uz napomenu da ti ljudi često agresivno reagiraju na inspekcije i opsesivno fotografiraju mostove i druge ključne objekte.
Slična zapažanja dolaze i iz Švedske: obalna straža te zemlje prijavila je da je na pojedinim tankerima uočila muškarce koji se "ne uklapaju" u uobičajeni profil trgovačke posade, dok je visoka časnica švedske mornarice upozorila na brodove s "antenskim i jarbolnim strukturama koje inače ne pripadaju trgovačkim plovilima". Sve to dodatno hrani strah da se brodovi, formalno zaduženi za prijevoz nafte, pretvaraju u plutajuće platforme za elektroničko izviđanje i prikupljanje podataka o europskoj infrastrukturi.
Pravna siva zona i europska dilema
"Moran Security" danas je formalno registriran u Moskvi i u Belizeu, jednoj od klasičnih destinacija za osnivanje shell-kompanija koje skrivaju prave vlasnike, nakon što je tvrtka imala epizodnu prisutnost i u Gruziji. Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da je u posljednjih godinu dana identificirala najmanje osam ruskih operativaca na drugim brodovima "flote iz sjene" koji su plovili sličnim rutama oko Europe, pri čemu mnogi imaju veze s vojskom ili sigurnosnim aparatom.
Za europske vlade, pogotovo manje države na prvoj crti poput Danske, nameće se osjetljivo pitanje: treba li i kako zaustavljati brodove bez valjanog osiguranja i jasne registracije, kada svakom zaustavljanju prijeti da preraste u diplomatsku ili sigurnosnu eskalaciju s Moskvom? "Pitanje je usudimo li se to učiniti – jer kakva bi bila reakcija Rusije?" pita se Skinnerup, naglašavajući da Danska, kao mala država, može djelovati samo u okviru zajedničke, koordinirane europske politike prema "floti iz sjene".
CNN, koji je ovu priču rekonstruirao na temelju dokumenata ukrajinske i zapadne obavještajne zajednice, satelitskih snimki, podataka o kretanju brodova te izjava pilota i sigurnosnih dužnosnika, zaključuje kako se "naftni rat" između Rusije i Zapada odavno ne vodi samo brojkama o barelima i cijenama. Na tihoj, zaleđenoj površini Baltičkog i Sjevernog mora, među tankerima s mutnim registrima i nejasnim zastavama, odvija se paralelna igra živaca: tko će prvi priznati da su brodovi puni ne samo nafte, nego i ljudi s misijama koje službeno ne postoje.
Izvor: CNN
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....