Rusija je zaglavljena na ukrajinskom bojištu i uzvraća masovnim udarima na Kijev, dok u europskim prijestolnicama raste strah da bi Vladimir Putin mogao pokušati promiješati karte širenjem sukoba na Europu.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana Rusija je uputila niz sve ratobornijih izjava protiv baltičkih država. Zaprijetila je bombardiranjem "centara za donošenje odluka" u Latviji, optužujući je da pruža utočište ukrajinskim operaterima dronova – što su latvijske vlasti demantirаlе. Prošlog tjedna oglasile su se zračne uzbune u Litvi, a vlada se morala skloniti u bunker nakon što su se sumnjivi ruski dronovi iz Bjelorusije približili njenom zračnom prostoru.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je i adrese tvrtki u osam europskih zemalja koje navodno surađuju s Ukrajinom na proizvodnji dronova, upozoravajući na "nepredvidive posljedice" i "oštru eskalaciju" ako se vojna pomoć Kijevu ne zaustavi, piše ugledni Wall Street Journal.
Nekoliko europskih dužnosnika nacionalne sigurnosti upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati jedinstvo NATO saveza napadom na jednu od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili na savezničke pozicije na Arktiku.
"Sigurnosna situacija u Europi pogoršala se u posljednja 24 mjeseca i vidimo da je ruska strana sklonija preuzimanju većih operativnih rizika u hibridnim operacijama koje uključuju i kinetičke elemente. Moramo se usredotočiti na jačanje naših sposobnosti odvraćanja i obrane – izjavio je švedski ministar obrane Pal Jonson.
Nedavne Trumpove prijetnje povlačenjem iz NATO-a i smanjivanje američkih snaga u Europi potkopali su to odvraćanje. Visoki europski dužnosnici strahuju da bi Rusija u sljedećih 12 mjeseci mogla vidjeti "prozor prilike", posebno jer naftni šok uzrokovan ratom u Iranu pojačava politički pritisak u Europi i jača krajnje desne stranke koje zagovaraju povratak ruskim energentima.
"Rusija cilja na ugrožavanje cjelokupne europske sigurnosne arhitekture, stoga imamo sve razloge biti iznimno oprezni i nastaviti podržavati Ukrajinu", rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove.
Obavještajni i vojni dužnosnici u nekoliko europskih zemalja navode da nema naznaka da Rusija trenutno premješta trupe izvan Ukrajine. No, dodaju da će se Putin u nadolazećim mjesecima suočiti s teškim izborom.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, više nego što Kremlj uspijeva regrutirati. Nastavak rata ovim tempom uskoro će postati neodrživ bez prisilne mobilizacije – poteza koji Rusija nije povukla od jednokratne mobilizacije 300.000 vojnika 2022. godine.
"Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da u njemu zapravo ne pobjeđujete.Tako dolaze do točke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna točka – rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove.
Trenutačna pat-pozicija na bojištu uglavnom je posljedica napretka u ratovanju bespilotnim letjelicama. Linija bojišnice sada je golema "zona smrti" široka desetak kilometara gdje se svaki pokret brzo otkriva. Sve veća prednost Ukrajine u dalekometnim dronovima, omogućena Starlinkom, znači da Kijev može gađati rusku logistiku više od 150 kilometara duboko u pozadini, navodi Wall Street Journal.
"Rusija si ne može priuštiti nastavak rata na sadašnjem pravcu jer će se suočiti sa zamkom iscrpljivanja resursa", rekao je Oleksandr Danylyuk, bivši ukrajinski obrambeni i obavještajni dužnosnik.
"Putin mora eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja uključujući nuklearnu ucjenu, ili horizontalno, širenjem sukoba na druga područja", naveo je.
Rusija je ovog mjeseca provela iznenadne nuklearne vježbe koje su uključivale raspoređivanje bojevih glava u Bjelorusiju, a Moskva je upozorila da Kijev čeka val "sustavnih" teških bombardiranja. Putin, čiji vojni zapovjednici rutinski izmišljaju napredovanja tvrdeći da kontroliraju gradove koji su i dalje u ukrajinskim rukama, ustraje na tome da je pobjeda na vidiku.
U ruskom službenom diskursu Europska unija – koja sada pruža najveći dio podrške Ukrajini – prikazuje se kao nepomirljivi neprijatelj kojeg treba kazniti.
"Rusija Europsku uniju jasno vidi kao prijetnju svom sustavu vlasti koji se temelji na represiji i strahu. Njihov konačni cilj je uništenje Europske unije. I oko toga ne bismo smjeli imati iluzija – rekao je Michael McGrath, povjerenik EU za demokraciju i vladavinu prava.
Ideja o izlasku iz zastoja širenjem rata na baltičke članice NATO-a mogla bi biti primamljiva, ali i opasna za Putina, rekao je visoki njemački zastupnik Norbert Röttgen.
"To bi za Putina bio golem dodatan rizik. Unatoč mojim sumnjama, moramo računati s mogućnošću da se Putin ponaša iracionalno i eskalacijski."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....