Kada su se početkom 2025. godine na bojištima u zapadnoj Rusiji pojavile vijesti o sjevernokorejskim vojnicima u ruskim uniformama, svijet je ostao zatečen. Prvi put nakon Korejskog rata, vojnici pod zapovjedništvom Kim Jong Una aktivno sudjeluju u velikom međunarodnom sukobu, ovaj put rame uz rame s ruskim snagama protiv Ukrajine. Ova suradnja, koja je do sada bila predmet špekulacija i tajnih dogovora, sada je postala javna i službeno potvrđena s obje strane.
Tisuće vojnika na ruskoj strani
Prema procjenama američkih, južnokorejskih i ukrajinskih obavještajnih službi, u Rusiju je do proljeća 2025. stiglo između 10.000 i 14.000 sjevernokorejskih vojnika. Prve postrojbe stigle su još krajem 2024., a njihova prisutnost najviše je zabilježena na području Kurske oblasti, gdje su sudjelovali u obrani ruskih položaja i pokušajima povratka teritorija izgubljenih u ukrajinskim ofenzivama.
Sjeverna Koreja je, nakon mjeseci šutnje, krajem travnja 2025. i službeno potvrdila svoju vojnu pomoć Rusiji. U priopćenju iz Pjongjanga navodi se kako je slanje vojnika rezultat sporazuma o međusobnoj obrani koji su Kim Jong Un i Vladimir Putin potpisali u lipnju 2024. godine. Prema tom dogovoru, obje zemlje obvezale su se pružiti vojnu pomoć u slučaju napada na jednu od strana.
Unatoč rasprostranjenom siromaštvu i nedostatku resursa zbog često katastrofalnih, a obično neuspješnih državnih politika i međunarodnih sankcija, Sjeverna Koreja ima stalnu vojsku od 1,3 milijuna pripadnika, što je čini četvrtom najvećom vojskom na svijetu. Dodatnih 7,6 milijuna rezervista, otprilike 30 posto stanovništva, dodatno pojačavaju njezinu vojnu snagu, a kako bi održali ovu razinu svojih snaga, muškarci moraju služiti vojnu službu 10 godina, dok su žene obvezane na pet godina.
Dakle, imaju vojnika ‘na izvoz‘, a to je ono šta Putinu treba - ljudsko meso, puni rovovi, ali ne Rusa nego Sjevernokorejaca.
Prema dostupnim stranim izvorima, zabilježeno je nekoliko specifičnih incidenata između sjevernokorejskih i ukrajinskih vojnika:
► Prvi direktni sukobi: Krajem 2024. godine došlo je do prvih direktnih oružanih sukoba između sjevernokorejskih i ukrajinskih vojnika u Kurskoj oblasti u Rusiji. Ovi incidenti potvrđeni su i iz ukrajinskih i iz zapadnih izvora, a predstavljaju prvu potvrdu da su sjevernokorejske trupe aktivno sudjelovale u borbama na strani Rusije.
► Zarobljavanje sjevernokorejskih vojnika: U siječnju 2025. ukrajinske snage su zarobile nekoliko sjevernokorejskih vojnika. Njihova svjedočanstva su otkrila da mnogi nisu znali da će biti poslani u rat, a neki su tvrdili da su im nadređeni naredili da počine samoubojstvo ako budu zarobljeni, kako bi se spriječilo širenje informacija o njihovoj prisutnosti i stanju na fronti.
► Masovne žrtve: Tijekom ovih sukoba, sjevernokorejske postrojbe su pretrpjele velike gubitke. Procjene govore o stotinama poginulih i tisućama ranjenih među sjevernokorejskim vojnicima u direktnim borbama s ukrajinskim snagama.
► Dezertiranje i predaja: Postoje izvještaji da su neki sjevernokorejski vojnici pokušali dezertirati ili su se predali ukrajinskim snagama, što je dodatno potvrdilo njihovu prisutnost i izazvalo zabrinutost zbog mogućih odmazdi prema njihovim obiteljima u Sjevernoj Koreji.
Motivi: iskustvo, novac i tehnologija
Zašto bi Sjeverna Koreja riskirala međunarodnu osudu i slala svoje vojnike u tuđi rat? Odgovor je višeslojan. Prvo, sjevernokorejski vojnici na ruskoj fronti stječu dragocjeno iskustvo u modernom ratovanju, što je za zatvoreni režim poput Pjongjanga iznimno vrijedno. Drugo, prema izvješćima južnokorejskih medija i zapadnih analitičara, vojnici i njihove obitelji dobivaju "izdašnu" financijsku naknadu – više stotina američkih dolara mjesečno, što je za sjevernokorejske prilike izuzetno velik iznos. Treće, Sjeverna Koreja koristi savez s Rusijom za dobivanje napredne vojne tehnologije, uključujući pomoć u razvoju satelita i dronova.
Za Rusiju, koja se suočava s velikim gubicima i manjkom ljudstva na fronti, sjevernokorejski vojnici predstavljaju dobrodošlo pojačanje. Moskva ih koristi za popunjavanje rovova i obrambenih linija, ali i kao propagandni alat – dokaz da Rusija nije izolirana, već ima saveznike spremne na konkretne poteze. makar savez dolazio i od notornog diktatora.
Na prvoj crti, pod ruskom zastavom
Sjevernokorejski vojnici integrirani su u ruske postrojbe, nose ruske uniforme i često dobivaju lažne identitete kako bi se prikrilo njihovo podrijetlo. Obučavaju se u ruskim vojarnama na Dalekom istoku, a zatim šalju na zapad, najčešće u Kursku oblast. Tamo su sudjelovali u žestokim borbama, a prema procjenama južnokorejskih izvora, do ožujka 2025. godine oko 4.000 sjevernokorejskih vojnika je poginulo ili ranjeno.
Iako su neki od njih pripadnici elitnih postrojbi, izvješća s terena govore da mnogi sjevernokorejski vojnici nisu dovoljno pripremljeni za suvremeni rat – često su loše opremljeni, slabo uhranjeni i ne poznaju zapadnu vojnu tehnologiju, što dovodi do visokih gubitaka. Ruse to nije previše briga, dobili su ‘besplatno‘ topovsko meso. I to u velikim količinama. Iako ovo zvuči pomalo grozno, to jejasn alogika ruskog vrha koji oskudjeva u ljudima i vojnicima koji su voljni ići na ratište.
Reakcije svijeta: osuda i zabrinutost
Zapadne zemlje, predvođene SAD-om i Europskom unijom, oštro su osudile sjevernokorejsko sudjelovanje u ratu, ističući kako to predstavlja kršenje međunarodnog prava i dodatno destabilizira globalnu sigurnost. Ukrajina je objavila snimke zarobljenih sjevernokorejskih vojnika, nudeći ih za razmjenu zarobljenika, dok je Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo o novim sankcijama protiv obje zemlje.
S druge strane, Kremlj i Pjongjang slave novo vojno partnerstvo. Vladimir Putin javno je zahvalio sjevernokorejskim „herojima“, dok je Kim Jong Un poručio da njegovi vojnici „brane dostojanstvo domovine i svjetski mir“. Sporazum iz 2024. otvorio je vrata i za zajedničke vojne vježbe te tehnološku suradnju, što dodatno zabrinjava susjedne zemlje, prije svega Južnu Koreju i Japan.
Šire posljedice: novi blok protiv Zapada
Suradnja Rusije i Sjeverne Koreje ima dalekosežne posljedice. Prvo, pokazuje da međunarodne sankcije više nisu prepreka za stvaranje novih vojnih saveza izvan zapadnog bloka. Drugo, omogućuje Sjevernoj Koreji da modernizira svoju vojsku i stekne iskustvo koje bi moglo biti presudno u budućim krizama na Korejskom poluotoku. Treće, iako sjevernokorejsko sudjelovanje nije presudno za ishod rata u Ukrajini, ono produljuje sukob i omogućuje Rusiji da rastereti svoje snage na drugim frontama.
Ovaj presedan otvara pitanje – hoće li i druge izolirane zemlje slijediti primjer Pjongjanga i aktivno se uključiti u sukobe izvan svojih granica? I što to znači za sigurnost u Europi i Aziji?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....